Konzumerizam se odnosi na sklonost kupnji, konzumiranju ili akumuliranju dobara i usluga koje u mnogim prilikama ljudima nisu potrebne.

BBC-ev članak How the world embraced consumerism opisuje kako je 20. stoljeće pretvorilo osobe u potrošače.

Radi sve većeg razvoja kapitalizma, oglašivačka industrija zaskočila nas je na svakom uglu. Iako su ljudi oduvijek kupovali, dakle radili su kako bi si osigurali prihode potrebne za namirnice, odjeću i obuću te slično, a luksuzna roba bila je dostupna tek maloj eliti, danas se ljudi identificiraju s kupljenim stvarima, kako je rekao filozof Herbert Marcuse (people recognise themselves in their commodities) te dolazi do hiperprodukcije, paradoksa izbora i brze mode.

Prema statistikama, 1.7 milijardi ljudi sada pripada u tzv. konzumerističku klasu.

To je ekonomska klasa koja stoji između srednje i više klase u kojoj postoji stalna želja za većim nekretninama, skupljim automobilima te boljem, luksuznijem životnom stilu. Konzumeristička klasa obično je posvećena gomilanju nepotrebnih stvari, ulasku u dugove – što postaje i osobni, i financijski, i ekološki problem.

Velika potrošnja nije jednaka sreći. Baš suprotno, ljudi postaju sve depresivniji i očajniji jer pokušavaju pratiti sve trendove radeći i više i duže – što opet negativno utječe na slobodno vrijeme i razvijanje bliskih odnosa.

Kako onda pobjeći konzumerizmu u svijetu koji nam stalno govori da trebamo više, bolje, skuplje, novije…?

Prilično teško. Uvijek ćemo morati kupovati. No, možete pokušate primijeniti neke od sljedećih koraka.

1. Razmislite o sporoj kupnji

Vjerojatno ste se često našli u situaciji da ste impulzivno kupili neke stvari za koje ste kasnije shvatili da vam ipak neće trebati, da već imate kod kuće slično.

Ako vam se nešto na prvu svidi i u vama probudi emociju, možda da zastanete na trenutak i razmislite treba li vam to ipak.

Ako baš nešto zaista trebate, a nije toliko hitno, potražite recenzije, proguglajte gdje postoji jeftinija verzija…

2. Izađite iz duga što prije

Prosječni Amerikanac posjeduje 3,5 kreditnih kartica i 15.799 dolara duga po kreditnim karticama… To je ukupni dug od 2,43 bilijuna dolara – samo u SAD-u.

U Europi je ukupni prosjek duga po odrasloj osobi u prvoj polovici 2019. bio nešto ispod 24 tisuće američkih dolara.

Isti taj dug uzrokuje velike količine stresa i tjera vas da radite poslove koje ne volite.

Izlazak iz duga treba biti prioritet.

3. Smanjite izloženost reklamama

Da, vrlo teško za učiniti, no primjerice, televizija je ponekad nepotrebni potrošač vremena, a istodobno nas bombardira raznim reklamama.

4. Usvojite mentalni sklop putnika

Znate kada se pakiramo za putovanja pa ponesemo najnužnije stvari (ok, mi žene malo više toga).

Kao rezultat, osjećamo se slobodnijima i fleksibilnijima. Pokušajte usvojiti taj način razmišljanja da posjedujete zaista ono najpotrebnije, bez gomilanja, tijekom cijele godine.

5. Prigrlite minimalistički životni stil

S manje nepotrebnih stvari – neće nam trebati ni gomilanje dodatnog namještaja. Oslobodit ćemo si prostor, a i ostat će nam više novaca za nešto korisnije (poput štednje, ulaganja u svoj biznis, u edukacije…).

6. Recite ne konstantnim novim trendovima

Brza moda tjera nas na stalne promjene kako bismo iz svake, svake druge sezone, bili in i u skladu s time što se sada nosi.

Ipak, ta ista moda se reciklira pa je nešto što nije bilo popularno 2000-ih možda u trendu sada, a bilo je u trendu i 80-ih prošlog stoljeća.

7. Smanjite vrijeme provedeno na društvenim mrežama

Danas su nam visoki životni stilovi puno bliži i dostupniji jer stalno skrolamo naslovnicama društvenih mreža. Što više skrolamo, osjećamo se loše uspoređujući se sa savršenim životima.

8. Postanite zaista svjesni pretjeranog konzumerizma

Na blogu Becoming Minimalist pišu kako se svaki dan susrećemo s 5000 oglasa koji nas pozivaju da kupujemo još i još, a kao najveći doprinos društvu gleda se novac koji trošimo.

Kao rezultat toga, trgovački centri broje više ljudi nego škole, Amerikanci troše više na nakit i obuću nego na visoko obrazovanje, a 93 posto tinejdžerica shopping smatra omiljenim potrošenim vremenom.

Prepoznavanje konzumerističkog načina razmišljanja svijeta u kojem živimo neće vas odmah distancirati od njega, ali je apsolutno bitan korak na tom putu.

9. Zamijenite kupnju hobijem

Mnogi ljudi provedu više od deset sati mjesečno kupujući robu široke potrošnje. Što kada biste te sate potrošili s onima koje volite, na svoje hobije, na izgradnju biznisa ili nešto sasvim deseto?

Pokušajte pratiti koliko vremena mejsečno provodite u ovakvom šopingu ap sljedeći mjesec reducirajte.

10. Tretirajte svoj prostor kroz inventar

Cilj je tretirati svoje stvari poput proizvoda na policama u trgovini. Praktično, to znači da štitite prostor police za vaše stvari.

Na primjer, prije nego što se odlučite za kupnju novih cipela, pogledajte trenutnu situaciju vaše obuće – Imate li mjesta na polici za novi par? Ako ne, morate osloboditi malo prostora tako što ćete se riješiti postojećeg para prije kupnje novih. Možete nešto pokloniti, a nešto prodati.

Usvajanjem ovog nekonzumerističkog životnog stila, imat ćete više novaca koji ćete moći potrošiti na nešto pametnije, a ne na neesencijalna dobra, imat ćete više prostora u svom domu čime ćete se osloboditi i vremena potrebnog za spremanje, a istodobno ćete brinuti i o okolišu.

Najvažnije od svega, osjetit ćete slobodu i olakšanje te više zadovoljstva.

Foto: Freepik

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!
[forminator_form id="16476"]
Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori