Pitali ste se kako se sve može uštedjeti na hrani?
Jedan od trikova zasigurno je shelf cooking. Termin je osmislila i brendirala Amerikanka Jordan Page.
Ipak, američka kultura je drugačija – hrana se češće naručuje, jede se gotovo svakodnevno u restoranima. Kod nas je najnormalnije skuhati obrok svaki dan pa i pripremiti ga za cijeli tjedan i ponijeti u ured, na izlet i slično.
Zbog toga – nama shelf cooking ustvari nije stran pojam.
Naročito su ga koristile naše bake dok su kombinirale odlične ručkove za malo novaca, a sve sa sastojcima koje su već imale kod kuće na policama. Osim naših baka, vjerujem kako i većina nas još uvijek pazi da se hrana ne baca, da od ostatka dinstanog povrća radimo popečke, a višak bolonjez umaka zamrznemo za neki drugi dan.
Pitali smo o ovoj temi Željku Maras, vlasnicu brenda Jedem doma, Almu Bunić, nutricionisticu (Nutriforma) te našu kolumnisticu i ekonomisticu Ivanu Gabrić Markovinović. Evo što su nam one rekle kako pripremaju obroke od hrane koju već imaju na svojim policama i u hladnjaku te kako se sve još može uštedjeti kad je u pitanju hrana.
Ivana kaže kako je važno obroke isplanirati unaprijed, recimo za tjedan dana, pa čak i 10 dana. Poželjno ih je staviti i na papir.
Također, nutricionistica Alma savjetuje sljedeće. Ljudi misle kako je jesti zdravo jako skupo. Iako je definitivno lakše ući u pekaru i uzeti doručak, dugoročno obrok koji spremamo kod kuće, osim što je zdraviji neće iziskivati puno više vremena.
Za doručak mi mnogo klijenata kaže kako nema vremena za pripremu obroka prije posla ili fakulteta. Za to postoji jednostavno rješenje – priprema doručka večer prije. Najlakše je napraviti zobenu kašu s mlijekom, voćem i maslacem od orašastih plodova i ostaviti da stoji preko noći u hladnjaku.
Ujutro je dovoljno samo se sjetiti uzeti doručak iz frižidera. Ako pak niste gladni ujutro, dovoljno je uzeti par komada voća i orašaste plodove ili neko voće i sendvič spremljen kod kuće.
Svoje klijente uvijek potičem da rade sendviče kod kuće jer uvijek možete koristiti kruh sa sjemenkama, salamu i sir po izboru, dosta salate i preskočiti razne umake.
Za djecu koja jedu u vrtiću ili školi, predlažem da pojedu komad voća za zajutrak. Ako im pripremate doručak od kuće, predlažem zabavne plastične posudice s malo voća, sendvičem te zdravim desertom. Recepte za zdrave muffine, palačinke, kolače – zaista možete naći u svakom kutku interneta i većinom zahtijevaju 1 zdjelu te 30-ak minuta s pečenjem.
U redu je prepustiti kuhanje nekome drugome, ali ako svaki dan naručujemo hranu – naš novčanik će postati tanak, a struk i bokovi širi. Osim toga, bitno je djeci usaditi zdrave navike kod kuće jer, kada jedu s vršnjacima, rijetko kada biraju zdrave obroke. Priprema i osmišljavanje obroka tjedan dana unaprijed može biti zabavna obiteljska aktivnost – svatko ima pravo odabrati jedan obrok, a vi imate vremena vidjeti što je na akciji u dućanima. Bazirajte kuhanje na jednostavnim jelima i ostavite prostora za neka nova jela koja su odabrala vaša djeca – kaže Alma.
Primjerice, jedan dnevni meni okvirno košta 40-45 kn, a za te novce možete imati dva kilograma piletine od koje ćete pripremiti juhu, pečeno meso za večeru u narednim tjednima itd.
Uštedu u nabavi namirnica možete napraviti ako mudro planirate obroke dan za danom, odnosno pripremate tzv. ‘vezane obroke’.
Ako je sezona blitve, kupite veću količinu na tržnici i jedan dan napravite blitvu s krumpirom kao prilog uz neku ribicu, drugi dan iskoristite je s listovima za savijače u finoj zeljanici, a treći dan, ako je još ima, možete od nje napraviti finu hranjivu zelenu juhu, savjetuje Željka.
Također, uvijek prvo potrošite hranu koja se brzo kvari. – zaključuje Ivana.
Ukoliko u kupovinu idete rjeđe, recimo jednom ili dvaput mjesečno, uštedjet ćete prilično puno novaca. Jasno je da netko ima vrlo malenu kuhinju te nema mjesta u ormarima za skladištenje hrane – pa onda možete otići u kupnju, primjerice, jednom tjedno. Ovo će vam pomoći i da vam se ne nakupe potrošeni iznosi na male čokoladice i sok koje kupite svaki put kad odete u kupovinu.
Također, dobro je pratiti akcije. Npr. neke trgovine često imaju 1+1 akcije koje se zaista isplate.
Isto tako, dobro gledajte što kupujete. Ako neki proizvod košta 20 kn, a takav od druge firme 16 kn, to uopće ne mora značiti da je jeftiniji zaista i jeftiniji. Zato pazite koliko isti proizvodi koštaju po 1 kg, 1 komadu itd. – pa tek onda usporedite cijene.
Ivana predlaže da hranu (koju možete) obavezno zamrznete. Pogotovo variva, filane paprike, a dolazi nam i sezona sarme.
Npr. kuhate li umak bolonjez, skuhajte ga u najvećem loncu koji imate. Porcionirajte ga po 0,2, 0,3 ili 0,5 l i zamrznite. Imat ćete brzinski umak za tjesteninu, nadjev za lazanje ili ključni sastojak tortilja. Isto vrijedi za složena jela u umaku poput sarme, gulaša, paprikaša – kuhajte ih u najvećoj mogućoj posudi i porcionirajte za buduću uporabu – kaže Željka.
Najbolje je zamrznuti količine koje će se pojesti u jednom obroku. Rezervni ručak u ledu je uvijek odličan za dane kad ste u gužvi – ili nemate ideja što skuhati. Tako ćete imati domaći, zdrav i ukusan obrok u par minuta.
Dok, primjerice, kuhate juhu s grincajgom, svakako povrće iz juhe možete samljeti i njime zgusnuti varivo koje kuhate paralelno, savjetuje Ivana.
Ako ne želite jesti isti obrok dva dana, možete, npr., ukoliko kuhate rižoto s piletinom, drugi dio riže popržiti na tavi i pripremiti s jajima za večeru.
Često nam se ne da jesti isti ručak tri dana zaredom, no – ono što možemo napraviti je – preraditi isto i dobiti super, fini i novi ručak.
Primjerice, jeli ste mljeveno meso, rižu, dinstano povrće – sve možete napraviti u obliku popečaka tako što ćete dodati malo brašna, krušnih mrvica, jaja ili nečeg sličnog te prepržiti na tavi ili ispeći u pećnici.
Vrlo često bacamo kruh – pogotovo kad se počne sušiti. Umjesto toga, možete ga osušiti i pospremiti dobivene kockice. Najčešće ih jedemo uz guste juhe. Također, stariji kruh možete tostirati ili pak preliti s malo umaka, vrhnja, šalše, dodati malo začina i lagano zapeći u pećnici. Ili ga jednostavno možete ispohati.
Željka Maras savjetuje da, ako vam je ostalo bilo kakvog rižota, iskoristite omiljeni trik svakog talijanskog kućanstva pa u rižoto dodajte jaje, premijesite rukama smjesu, oblikujte kuglice, uvaljajte ih u krušne mrvice i ispržite u dubokom ulju. Ostatak piletine ili junetine, od koje ste kuhali juhu, možete umotati u tortilje ili od njega, skupa sa šalšom, napraviti fini mesni umak za tjesteninu. Za one koji ne vole okus kuhanog mesa, ako ga okrenete na naglo na tavici na ulju, dobit će koricu i ukućani neće primijetiti da je riječ o mesu iz juhe.
Od ostataka pečenog mesa uvijek možete napraviti ukusnu domaću paštetu – dodajte malo ulja, majoneze, soli, papra, nekih drugih začina ili već nešto što najviše volite.
Isto tako, s mesom možete napraviti ukusnu salatu.
Budući da nam zdravlje uvijek treba biti na prvom mjestu – ovime dobivamo i zdravlje i štedimo novac. Mnoge delicije su prilično skupe, a ako ih konzumiramo svakodnevno – iznenadit ćete se koliko se novca potroši samo na čokolade, kekse, grickalice i slično.
Ukoliko vam je ostalo puno jabuka – možete napraviti pitu, štrudlu, kompot… Kao ukusan i zdrav kolač, od zrelih banana pripremite banana kruh. Ukoliko kod kuće imate sokovnik ili blender – i od povrća i od voća možete pripremiti odlične sokove ili smoothije.
Kupljeno povrće uvijek možete vrlo lako ukiseliti sami doma.
Isto je i s kuhanjem pekmeza, džemova, kompota…
Ako primijenite ovih 10 jednostavnih savjeta, zasigurno ćete uštedjeti novce na hrani. Treba napomenuti i da nije dobro ekstremno štedjeti na tome, ipak se radi o zdravlju.
No, svakako možete napraviti nešto od preostale hrane za ručak, skuhati vlastite obroke i, kad već kuhate, skuhati i višak za zamrzivač.
Ako zaista nemate vremena, živite prilično ubrzano (što zaista nije stran pojam nikome) – primjerice, Željka preko svog Jedem doma webshopa ili u dućanu nudi razna polugotova jela koje trebate samo ispeći, podgrijati ili skuhati. Ovdje ćete također dobiti i zdravlje i uštedu vremena za aktivnosti koje vas vesele.
Kontakti:
Željka Maras, vlasnica brenda Jedem doma; zeljka.maras@jedemdoma.hr
Alma Bunić, vlasnica Nutriforme; nutriforma@nutriforma.com.hr
Ivana Gabrić Markovinović, ekonomistica i marketinška stručnjakinja; ivana_g@yahoo.com
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
