Želite proširiti svoje poslovanje na inozemno tržište, a u uslužnoj ste djelatnosti? Zašto ne? Uslužne djelatnosti čine 23 posto svjetske trgovine i 45 postosvjetskog izvoza (Trade Map), prema tome, prostora ima.

Najveći udio u hrvatskom izvozu, pogađate, zauzima turistička djelatnost, zatim slijede ICT i gaming industrija, usluge prijevoza itd.

4 tipa izvoza usluga

Kada promatramo izvoz usluga, moramo znati da postoje četiri tipa izvoza usluga.

1. Samo usluga prelazi granicu

Pružatelj usluga je u svojoj državi, a primatelj usluge u svojoj i svu komunikaciju odrađuju telefonskim ili online putem. Ovaj tip izvoza usluge najčešće koriste Agencije za istraživanje tržišta, arhitekti, ICT industrija, razne marketinške agencije.

2. Kupac usluge prelazi granicu radi konzumacije

Pružatelj usluge je u ovoj situaciji domaćin i uslugu pruža na teritoriju svoje zemlje. Ovaj tip izvoza je prisutna u turizmu, zdravstvenoj djelatnosti itd.

3. Poslovna prisutnost u drugoj zemlji

Ovaj tip izvoza podrazumijeva otvaranje društva kćeri, podružnice ili predstavništva u stranoj zemlji i zahtijeva dobro istraživanje tržišta, upoznavanje lokalnih zakona i pogodnosti koje možete ostvariti otvaranjem novih radnih mjesta.

U ovom slučaju je najbolje koristiti Agenciju za istraživanje tržišta koja će pružiti kompletnu sliku tržišta, dati sve prednosti i nedostatke, upoznati vas s izazovima koji vas očekuju.

Neke države, poput SAD-a, nude besplatno istraživanje tržišta i pregled svih benefita koje ostvarujete ukoliko otvorite nova radna mjesta.

Benefiti se razlikuju od jedne do druge savezne države i o djelatnosti koju pokrećete.

Naravno, postoje i komercijalne agencije, čiju uslugu plaćate, ali uz samo istraživanje tržišta one nude i uslugu otvaranja podružnice te pokretanja poslovanja u vaše ime, te posao vode do vašeg dolaska na tlo SAD-a. Benefiti koje razne savezne države nude idu od poreznog rasterećenja do beneficiranja plaća radnika.

4. Zaposlenik prelazi granicu radi pružanja usluge u stranoj zemlji

a. Premještenjem zaposlenika unutar kompanije. Čest slučaj u multinacionalnim kompanijama gdje premješteni zaposlenik ostaje zaposlenik matične kompanije i ona mu isplaćuje plaću.

b. Poslovni posjetitelji. Zaposlenik ide u stranu zemlju na određeno vrijeme kako bi pokrenuo poslovanje, nadzirao radove i sl. Obično je riječ o kraćem vremenskom razdoblju.

c. Ugovoreno obavljanje usluge u stranoj zemlji. Kada poduzeće nije prisutno u drugoj zemlji, ali netko fizički mora doći i izvršiti uslugu – npr. usluga montaže namještaja.

3 koraka internacionalizacije poslovanja u uslužnoj djelatnosti

Kada smo utvrdili koji tip izvoza nam je najpogodniji, moramo odraditi sljedeće korake.

1. Prvi korak: Izrada izvoznog plana

Izvozni plan nam je potreban kako bismo utvrdili trenutno stanje našeg poslovanja. On nam treba prikazati gdje se realno nalazimo, kojim resursima raspolažemo i imamo li prostora za širenje na nova tržišta.

2. Drugi korak: Istraživanje tržišta

Istraživanjem tržišta trebamo dobiti odgovore na pitanja:

i. postoji li potražnja za uslugom koju mi nudimo na željenom tržištu,

ii. vrijednost i veličinu tržišta,

iii. tko nam je konkurencija,

iv. i u odnosu na potražnju i konkurenciju – isplati li se izlazak na željeno tržište.

Kako sam već ranije u tekstu navela, idealno bi bilo, ako nam to mogućnosti dozvoljavaju, angažirati agenciju koja se bavi istraživanjem tržišta, koja će u kratkom roku pružiti odgovore na naša pitanja.

Također, postoje i agencije koje uz istraživanje tržišta, nude i mogućnost registriranja podružnice/kompanije kćeri/predstavništva, zapošljavanje ljudi i pokretanja poslovanja do vašeg dolaska i preuzimanja ključeva (tip izvoza 3) ili traženje poslovnih partnera (tip 3 i 4b).

3. Treći korak: Izlazak na strano tržište

a. Samostalni izlazak na strano tržište (tip izvoza 3 i 4)

Ukoliko smo se odlučili za tip izvoza 3 otvaranjem predstavništva/podružnice/firme kćeri jako je važno dobro istražiti tržište, konkurenciju, istražiti gdje naša konkurencija radi, istražiti postoje li benefiti koje možemo ostvariti zapošljavanjem lokalne radne snage i sl. Neke države privlače ulagače od raznih poreznih benefita do subvencioniranja dijela ili čak cijele plaće radnika.

b. Licenca

Ukoliko je brend na domaćem tržištu dobro razvijen ili je razvijen poseban/drugačiji način pružanja određene usluge, možemo to zaštititi licencom i prodajom licence ući na nova tržišta.

To mogu biti intelektualna vlasništva, dizajni, copyright, procesi i sl. Primjeri su Disney (licenca za korištenje likova i branda; Microsoft).

c. Franšiza

Slično kao i licenca, ali primatelj franšize mora poslovati po modelu poslovanja davatelja franšize, dok davatelj franšize daje know how, organizira marketing i sl. Frašizing je primjenjiv gorovo na sve djelatnosti. Najpoznatije svjetske franšize su McDonald’s, Subways, KFC, u industriji ljepote Dessange, od naših franšiza Surf’n fries itd.

d. Agent

Na strano tržište možemo izaći i putem agenta. Osoba koja nas preporučuje na tržištu i radi za proviziju.

Prednost je ovakvog ulaska da je to jedan od najjeftinijih ulazaka na tržište i pogodan je za mala poduzeća, ali nedostatak je da agent ima više brandova/usluga koje nudi i fokus mu je disperziran.

Kod odabira agenta bi trebalo obratiti pažnju da se vaša usluga uklapa u njegov portfolio.

e. Distributer

Nije toliko zastupljen u uslužnoj djelatnosti, uglavnom su to usluge koje su vezane uz distribuciju robe. Primjenjivo je kod usluga prijevoza.

f. E-commerce

Budućnost. Svijet postaje jedno tržište i ono se nalazi na zaslonu vašeg računala, tableta ili mobitela. Idealan je za tipove izvoza 1 i 2, a primjenjiv u određenoj mjeri i na tipove 3 i 4, ovisno kojom se djelatnošću bavite.

Iako sve postaje jednostavnije i brže, i radi se iz udobnosti svoga doma ili ureda, i dalje postoje lokalne regulative na određenim tržištima koje treba poznavati.

Poželjno je imati lokaliziranu web stranicu i/ili webshop na jedan ili više stranih jezika. Na stranim tržištima jako je bitna kvalitetna podrška kupcima i idealno bi bilo da imamo lokalnog govornika i da radi prema lokalnom vremenu. Naravno, i lokalni broj telefona.

Bez obzira nudite li vaše usluge u virtualnom svijetu Ili fizički vi ili vaš klijent morate prelaziti granicu radi konzumiranja usluge, WEB stranica i prisutnost na društvenim mrežama su obavezne, jer se time povećava vidljivost vašeg branda i poslovanja.

Jednostavnije rečeno – ako niste online – ne postojite.

g. Sajmovi

I na kraju, ali ne manje važno, ne zaboravite sajmove. Bili oni u virtualnom ili realnom prostoru, sajmovi su i dalje mjesto na kojima se povećava vidljivost vašeg brenda, stječu se nova poznanstva, sklapaju poslovi.

Foto: Freepik

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori