Vjerojatno ste se pitali – kako otvoriti vlastiti (paušalni) obrt? Ja sam nedavno otvorila svoj obrt pa ću s vama podijeliti informacije i saznanja koja sam skupila putem, odnosno što mi je sve bilo potrebno učiniti da bih registrirala obrt.

Napominjem da je tu puno različitih situacija i različitosti. Opisat ću svoj primjer jer sam njega usavršila.
Vjerujem da će nekome dobro doći jer informacija nikad dovoljno.

5 koraka kako otvoriti vlastiti obrt

1. Odluka

Prvi korak je naravno odluka i razmišljanje čime se želiš baviti, preispitivanje imaš li dovoljno znanja, edukacija i prvenstveno – volje.

Ako jedno od toga nedostaje, poradi na tome da to nadopuniš i kreni dalje.

2. Registracija djelatnosti: NKD

Obrtne djelatnosti se registriraju u uredu za gospodarstvo.

Registracija obrta, a isto tako i naknadno dodavanje novih djelatnosti, je potpuno besplatno!

Da bi registrirao djelatnost, moraš znati koja je.

Postoji nešto što se zove nacionalna klasifikacija djelatnosti ili skraćeno NKD. To je lista svih mogućih djelatnosti označenih brojevima. Odabereš svoju i prvi korak je gotov.

Važno je znati/pročitati je li za djelatnost koju želiš registrirati potreban slobodan ili vezani obrt.

Razlika je velika – za vezani obrt je potrebna stručna osposobljenost za djelatnost koja se registrira, dok za slobodne djelatnosti nije potrebna ista.

Koja stručna sprema za koju djelatnost treba, reći će ti u uredu za gospodarstvo. Pitaj obavezno!

Stručno osposobljavanje se uvažava jedino od Obrtničke komore. Znači, postoje ustanove za obrazovanje koje nude dotična stručna osposobljavanja, ali ona vrijede samo ako ćeš se zaposliti kod nekoga.

Za vlasnika obrta treba stručna sprema od Obrtničke komore.

Gdje i kad se koje osposobljavanje održava (organizirano je svaka dva mjeseca), saznaj na stranicama Hrvatske obrtničke komore. Cijena je oko 1.200 kn.

3. Minimalni tehnički uvjeti za obavljanje djelatnosti

Nadalje, važno je raspitati se koji su minimalni tehnički uvjeti potrebni za tu djelatnost i jesu li potrebni uopće. Za neke djelatnosti je potreban poslovni prostor i sve što ta činjenica sa sobom nosi, no za neke nije. Konkretno, meni za moju djelatnost knjigovodstva, grafičkog dizajna i izrade poklon predmeta nije potreban poslovni prostor, već smijem obavljati djelatnost u prostoru u kojem stanujem.

Međutim, kako taj prostor nije moj vlastiti, bilo je potrebno s najmodavcem potpisati Ugovor o najmu. Ugovor smije biti bez naknade, a može biti i s naknadom, po dogovoru.

U oba slučaju, ugovor se nosi u Ured za gospodarstvo prilikom registracije te i u poreznu. Na temelju tog ugovora, porezna obračunava porez (iako je ugovor bez naknade) i dobijete rješenje na najmodavca.

Znači, najmodavac mora plaćati porez koji se obračunava po nekoj općenitoj stopi i kvadratima koje unajmljujete.
Kod mene je taj iznos 52 kune mjesečno.

4. Obrt ili paušalni obrt?

Zatim, trebaš odlučiti želiš li registrirati paušalni obrt ili obični obrt.

Osnovna razlika je u jednostavnijem knjigovodstvu te samim tim i manjim troškovima.

Moja mjesečna davanja po prvom rješenju iznose oko 1.350 kuna za doprinose i 113 kuna za porez i prirez (to se plaća kvartalno).

Taj iznos se dobije izračunom temeljenim na godišnjim primicima koji su razvrstani u grupama.

Prva grupa je 85.000 kn godišnjih primitaka i davanja su ovako kako sam gore navela. Ukoliko primanja rastu, rastu i ta davanja za doprinose i poreze.

Druga grupa je do 115.000 kn, treća do 149.000 kn, četvrta do 230.000 kn i peta do 300.000 kn.

Na kraju godine se šalje obrazac u poreznu s obračunatim prihodima za proteklu godinu.

Redovni obrt ima slične troškove za doprinose i poreze, samo što mora voditi malo složenije/skuplje knjigovodstvo. Kad registriraš obrt, ne lutaj za knjigovodstvenim servisom, već obrati se meni.

5. Prijava poreznog obveznika

Nakon što si u uredu za gospodarstvo registrirao djelatnost, sljedeći korak je prijava poreznog obveznika u poreznu upravu. Potreban ti je obrazac RPO kojeg ispuniš i odneseš referentu u poreznu.

Zatim, u roku od osam dana od registracije obrta, moraš se prijaviti na zdravstveno i mirovinsko osiguranje te otvoriti žiro račun u banci.

Važno je da odlučiš hoćeš li obavljati financijski promet u svom obrtu samo preko transakcijskog računa ili i gotovinom. Za transakcijsko poslovanje potreban ti je samo žiro račun, a za promet gotovinom potrebna ti je fiskalna blagajna.

Fiskalnu blagajnu je relativno jednostavno osposobiti i nabaviti ako imaš pristupačnog operatera i dobavljača kao što mi u Otočcu imamo Timber trade i Josipa Šprajca.

I to je u glavnini to!

Vjerojatno sam nešto zaboravila napisati pa ako imaš nekih pitanja o kojima nisam ništa napisala u ovom tekstu, slobodno me pitaj.

Prouči i mjere HZZ-a!

P.S. Još jedna jako važna stavka su mjere HZZ-a na koje svakako treba obratiti pažnju, proučiti uvjete i prijaviti se ako je moguće!

I još nešto – ako imaš ideju, ne daj se obeshrabriti preprekama, one postoje samo zato da ih preskočiš. Samo hrabro slijedi svoje snove i nećeš se izgubiti. Samo naprijed.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori