Blagdansko vrijeme, osim pregršt lijepih stvari, kao što su okupljanje obitelji, prisjećanja na djetinjstvo uz mirise božićnih delicija, sa sobom donosi i uobičajene (pred)blagdanske stresore. A u drugoj godini pandemije, uz sve financijske, poslovne i obiteljske izazove koji traju i traju, tu je i neprestani strah od toga što budućnost nosi.

Jedno američko istraživanje iz pretpandemijskog vremena (ah, kao da je jučer bilo!) navodi da 60 posto Amerikanaca u dobi od 21. do 62. godine osjeća financijsku anksioznost. Kada bi se istraživanje ponovilo, procjena je da bi se postotak popeo na preko 80 posto.

U vrijeme kad trebamo dodatno odriješiti novčanik za kupnju darova za Svetog Nikolu, Božić, Novu godinu, već sam pogled na stanje našeg bankovnog računa (najčešće je to minus u Hrvata) predstavlja dodatni izazov.

Kad ne možemo darovati najbliže kako bismo željeli (ili kako to oni očekuju), ovim neželjenim osjećajima pridružuje se i osjećaj srama. Jer neimati dovoljno novaca često se izjednačuje s nesposobnošću, neuspjehom, manjkom vrijednosti. Kako pogledati djetetu u oči i reći da, iako je u pismu Djedu Mrazu napisao da želi najnoviju skupu igračku, on se oglušio i donio nešto manje, jeftinije?

Dodatni osjećaj krivnje, srama, manjka vrijednosti preplavljuje nas.

Logika nam kaže da bi bilo racionalno kupiti poklone kakve nam financijska situacija dozvoljava, dakle nešto manje, povoljnije.

No, to često znači da ćemo razočarati one koje darujemo (barem mi tako mislimo). Umjesto da prihvatimo svoje realne mogućnosti (jer matematika je neumitna) najčešće se upuštamo u dodatna zaduživanja, trošimo ono što nemamo, na rate, odgode, na dođem.

Poznata nam je situacija – matematika i logika šumom, a naša podsvijest drumom. Znamo mi dobro računati, ali tko će sad biti racionalan kad Božić kuca na vrata? Odlučujemo da ćemo se time baviti u siječnju, kad blagdani prođu, ima za to vremena.

A postblagdanski blues sam po sebi već je previše za podnijeti. Ne treba imati staklenu kuglu – jasno je da će nam početak godine biti izazovan, naročito ako nemamo mentalne alate da si pomognemo.

Novac je izuzetno kompleksna tema. Budući da je uglavnom i tabu tema (kao nikad se ne pita koliku imaš plaću i za koga glasaš), mnogi ovo krucijalno područje života u potpunosti ne razumiju. Svi mi znamo na racionalnoj razini da trebamo štedjeti, investirati i držati prihode i rashode pod kontrolom, no rijetki od nas to i stvarno čine.

Kad se radi o trošenju, mozak uglavnom isključimo. Često se sjetim jedne vrlo obrazovane poznanice, koja je nota bene završila matematiku i ekonomiju (čak je i bila stipendist jedne banke), kako se pohvalila novim vrlo skupim automobilom, kupljenim na kredit na pet godina.

Brzinski izračun govorio mi je da njena cijela i veći dio suprugove plaće idu na otplatu kredita. Imala je tada i dvoje male djece. Pitala sam je od čega će živjeti idućih pet godina.

A ona je nonšalantno odgovorila: Pa ja držim instrukcije, nekako ćemo se snaći. Ne baš očekivani odgovor od osobe koja zna dobro računati i završila je ekonomiju. Matematika nula bodova, ekonomija nula bodova. Nakon manje od tri godin,e morali su prodati auto, nažalost. Toliko o racionalnosti i kupovanju, čak kad smo izvrsni u računanju.

Gdje se vaš novac susreće s emocijama?

Bez obzira kojim novcima raspolažemo i koja je naša neto vrijednost, dobro je malo obratiti pozornost na misli i osjećaje koje imamo u vezi novca.

Dr. Melkumian, osnivač kalifornijskog Financijskog psihološkog centra, pomaže ljudima da normaliziraju svoj odnos s novcima tako da im pomaže shvatiti gdje se susreće novac s emocijama.

Jer, veliki dio našeg trošenja zapravo je emocionalno trošenje.

Dr. Melkumian počeo se zanimati za financijsku psihopatologiju u vrijeme recesije 2008. godine, kada je potreba za njegovim uslugama bila enormna. Specijalizirao se za područje financijske terapije i pokazao da naši financijski problemi često imaju veze s time kako smo u djetinjstvu razvili svoj emocionalni odnos s novcem, pričama koje smo tada slušali, iskustvima koja su tada naše obitelji prolazile.

Svojim klijentima daje praktične i terapeutske alate kako bi im pomogao da se nose s financijskom anksioznošću i promijene odnos s novcem i trošenjem, koji je često ukorijenjen u strahu od neimanja.

Naime, u Americi je financijski stres prvi i najrasprostranjeniji stresor, koji dovodi do različitih anksioznosti i onemogućuje ljudima normalno funkcioniranje, jer odluke o trošenju i novcu moramo donositi na dnevnoj razini.

Dobro bi stoga bilo da osvijestimo svoje misli i osjećaje koji su nas doveli do iracionalnog financijskog mindseta i ponašanja jer tek tada možemo živjeti financijsku lakoću, bez obzira na prihode koje imamo.

Novac i stvari nikad nam ne bi trebali biti jedini i najvažniji izvor sreće i zadovoljstva – ovo je osnovna pretpostavka razumnog odnosa s novcem.

5 savjeta kako da blagdanska kupnja prođe sa što manje financijskog stresa

Kako bi nam blagdansko trošenje i kupovanje poklona bilo sa što manje naknadnog financijskog stresa, evo nekoliko savjeta:

1. Napravite popis darova

Doslovce, sjednite i napišite što ćete kome darovati, inače će svaki popust na koji u šopingiranju naiđete biti izazov za vas. Popis će držati vaš financijski fokus pod kontrolom i manja je vjerojatnost da ćete popustiti pod pritiskom.

2. Razmislite pritom što vaši bližnji vole i cijene

Možda će se netko veseliti karti za kino, predstavu, neki sportski događaj. Emocionalna vrijednost poklona bit će velika, a vi ćete manje potrošiti.

3. Napravite osnovnu mindfulness vježbu

Zastanite, dubokim udahom i izdahom povežite se s trenutkom, provjerite senzacije u svojem tijelu i zapitajte se: Zašto mi je bitno da osobi x kupim baš to? Želim li ju/ga impresionirati? Bojim se da će biti razočarenja ako dar nije bogat?

Oni koji su nam važni u životu i stalo im je do nas, neće nas manje voljeti ako ih ne darujemo obilno. A oni koji će biti razočarani jer su premalo dobili, neka se s time sami nose jer to nije vaš problem niti vaša greška.

Ljubav koja se kupuje novcem uvijek je gladna.

4. Prihvatite neželjene emocije

Nitko ne želi razočarati voljenu osobu, no imajte pred očima viši cilj.

Nastavite rečenicu: Ne mogu to ovog trenutka kupiti, jer… i dodajte svoj važni razlog, sigurno ga imate.

5. Ne nasjedajte na reklame

Iako smo sa svih strana bombardirani reklamama i porukama koje u osnovi govore – ako ovo ne kupiš na crni petak, cyber Monday, uz božićni popust, ‘budala’ si, ne vjerujte tome. Jer niste budala.

Vi, a ne prodavači, odlučujete što ćete i kada kupiti. Imajte na umu da sreću nećete moći kupiti na rasprodaji, a ljubav prema bližnjima možete pokazati na bezbroj drugih načina.

I posljednje, ne manje važno – neka vam blagdani donesu mir i dobro, sa što manje financijskog stresa.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori