Je li multitasking jedna od najgorih navika modernog čovjeka?

Sigurno vam se dogodilo da razgovarate mobitelom, paralelno provjeravate mailove, pijuckate kavu i usput razvrstavate dokumentaciju na radnom stolu, a sve kako bi bili brži i efikasniji.

No, jesmo li doista efikasniji?

Imamo li sposobnost obavljati više zadataka istovremeno?

Multitasking može biti dobar samo kada se koristi za obavljanje rutinskih stvari i zadataka koji ne zahtijevaju poseban fokus i koncentraciju.

U želji da budemo brži i djelotvorniji, da odradimo što više zadataka u što kraćem vremenu prisiljavamo se da radimo više stvari istovremeno.

Koliko puta vam se dogodilo da cijeli dan radite, prebacujete se s jednog zadatka na drugi, kombinirate kako ćete se organizirati da smanjite hrpu papira na radnom stolu, a na kraju dana ste umorni, iscrpljeni i nezadovoljni.

Hrpa papira nije se osjetno smanjila, a veći dio nedovršenog posla morat ćete prebaciti na već ionako preopterećen sljedeći dan.

Rješavanje više stvari odjednom stvara osjećaj lažne produktivnosti, a u stvarnosti nas iscrpljuje, dovodi do gubitka koncentracije i lošijeg radnog učinka.

Naš mozak je programiran tako da može istovremeno kvalitetno obavljati najviše dvije aktivnosti, a dodavanje treće ili svake sljedeće radnje dovest će vas do čestih grešaka i slabije produktivnosti.

Isplati li se onda primjenjivati multitasking?

Prema svim dostupnim pokazateljima i istraživanjima – baš i ne.

5 razloga zašto biste trebali izbjegavati multitasking

1. Iscrpljuje
2. Smanjuje razinu kreativnosti
3. Dovodi do učestalih pogrešaka
4. Izaziva stres
5. Umanjuje produktivnost

Više aktivnosti odjednom i neprestano prebacivanje s jednog zadatka na drugi dovodi do češćih pogrešaka, izaziva stres i stvara dojam mentalne iscrpljenosti,pa se umaramo puno brže nego kad fokus usmjerimo na izvršavanje jednog zadatka.

Zato je puno efikasnije da sastavite listu prioriteta i obavljate jednu po jednu aktivnost prema unaprijed definiranom planu.

6 savjeta kako odrediti listu prioriteta

1. Svaku večer sastavite to-do listu za drugi dan.

2. Odredite prioritete s to-do liste i odrađujte zadatak po zadatak.

3. Progutajte tri žabe. Izaberite i odradite najprije tri najvažnija ili najteža zadatka za taj dan.

4. Definirajte i odredite točno vrijeme potrebno za obavljanje svakog pojedinog zadatka.

5. Odredite vrijeme kada ćete odgovarati na e-mailove, pregledavati društvene mreže, odgovarati na poruke ili odraditi druge manje poslove.

6. Sastavite not to-do listu – Nemoj to raditi.

Na not to-do listu napišite sve kradljivce vašeg vremena koji vam odvlače fokus sa zadatka, poput razgovora mobitelom, vrijeme provedeno na društvenim mrežama (Facebook, Instagram), odgovaranje na poruke (Viber, Messenger, WhatsApp), pregledavanje pošte….

Not-To-Do listu ne morate pisati svaki dan. Dovoljno je da ju jednom sastavite i po potrebi nadopunite.

Isplanirajte svoje vrijeme. Deset minutnim planiranjem, dobrom organizacijom i smislenim radom možete uštedjeti i do dva sata dnevno.

Zato vam savjetujem da se dobro organizirate, posložite prioritete i da odrađujete jedan po jedan zadatak s vaše to-do liste.
Bit ćete produktivniji, a kvaliteta obavljenog posla bit će na neusporedivo većem nivou.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori