Mnogo je uspješnih i odlično plaćenih ljudi u kreativnoj industriji. Danas se dobra ideja cijeni više nego ikada. Nažalost, mnogo kreativaca svoj talent ne uspijeva naplatiti ili ga ne uspijevaju naplatiti onoliko koliko bi mogli i koliko on zapravo vrijedi.

Ja sam od 14. godine u tom poslu jer i to je posao, da. Još sam u Školi za primijenjenu umjetnost znala da želim živjeti od onog što radim, a kako bih mogla živjeti od toga, to netko treba i platiti. Moj maturalni rad je bio financiran sredstvima koje smo povukli iz jednog fonda. Ljudi nemojte se zezati jer umjetnost nije šala!

1. Biznis je nešto što kreativcima zvuči potpuno apstraktno, pa često bježe od tog pojma

Nažalost, većina kreativaca misli da je biznis nešto što s njima nema apsolutno nikakve veze, odnosno svjesni su činjenice da bi nekako morali zaraditi od svog rada, ali vrlo rijetko osvijeste činjenicu da se kroz život neće samo dogoditi da to nauče, nego da moraju uložiti ozbiljan trud, a često i novac u dodatno educiranje kroz literaturu i različite oblike obrazovanja.

To je moguće, samo treba ozbiljno prionuti na posao.

U poslu se većina stvari svodi na odnos uloženog i dobivenog. Ako ulažemo samo tri do četiri sata dnevno u kreativni rad i pohađamo samo besplatne edukacije, takav rezultat možemo i očekivati. Čast iznimkama, naravno.

Moja prijateljica Ana pršti kreativnom energijom. Ima čak tri profila na Instagramu s različitim projektima. Nedavno je zatvorila j.d.o.o. jer joj se nije isplatilo imati ga. Zašto? Zato što bez obzira na sav svoj talent nije dovoljno vremena posvetila poslovanju.

Vrlo često ili gotovo uvijek, sami talent i trud nisu dovoljni.

Ono što radimo moramo znati unovčiti ili ćemo neminovno propasti. Kreirati više novih projekata i profila, a ne posvetiti se nijednom u potpunosti, doslovno znači mlatiti praznu slamu.

2. Uglavnom su potpuno zaljubljeni u ono što rade i smatraju da su sretni ako uopće dobiju priliku

Mladi umjetnici često prolaze kroz situaciju u kojoj pri prijavi na natječaj za izlaganje u galerijama dobiju priliku da izlažu, međutim vrlo rijetko dobiju honorar za svoj rad, a ako ga i dobiju, on će najčešće biti u obliku financiranja produkcije bez njihove autorske naknade. To je žalosno, no u toj je situaciji zaista tragična činjenica da se tako odgajaju generacije mladih ljudi koji smatraju da mogu biti sretni što su uopće dobili priliku pokazati svoj rad široj publici.

Ako ne postoje i drugi kanali promocije, na izložbu će nažalost doći uglavnom prijatelji koji ionako znaju čime se bavimo. Prilika je dobra ako je znamo iskoristiti. Iskoristiti priliku ne znači zadovoljiti ego oduševljenim tapšanjem po leđima naših prijatelja i obitelji.

Ako želimo zarađivati od onoga što radimo, moramo i sami znati način kako ćemo to unovčiti. Ako se bavite snimanjem i prijatelj koji ima fitnes studio vas zamoli da mu snimite promotivni video s pretpostavkom da nećete koštati kao Ratovi zvijezda, zasučite rukave i napravite najbolji video koji ste u stanju proizvesti. Ako vam je to ok, kompenzirajte vaš rad treninzima radije nego da uzmete sitnu lovu, kako god, prilika da snimite svoj promo video u super prostoru s profesionalcem vam je ispred nosa. Na temelju tog posla dobiti ćete neki drugi koji ćete naplatiti kako treba. Dakle, isplatilo se!

lorna majer fotke min

Foto: Lorna Kijurko

3. Stalno nalaze opravdanja za neuspješnu prodaju pod geslom – umjetnost se ne prodaje

To jednostavno nije istina. Zašto?

Svjesni smo činjenice da je tržište sve zahtjevnije i tu se dizajn odlično pozicionirao. Potencijalni kupci sigurno imaju novac i rado bi ga uložili u artefakte, no postavlja se pitanje gdje kupac može pronaći ono što se nudi?

Kreativci su često samozatajni na društvenim mrežama, kvalitetan portal ne postoji, a kada se radi o cijenama to je tek potpuna enigma. Tržište kreativaca (ako izuzmemo malobrojne galerije) svodi se na Facebook i Instagram stranice gdje poduzetniji nude svoje proizvode, no takve su stranice često neprofesionalno napravljene, na njima se ne ističu cijene i zapravo potencijalne kupce ne samo da ne vuku za rukav, nego ih i odbijaju razno raznim maltretiranjima poput cijena u inbox itd.

Znamo da tržište nekretnina ima konstantnu uzlaznu putanju, dio tog tržišta čine uspješni poslovni ljudi koji bi sigurno svoje velike i skupe nekretnine rado ukrasili kvalitetnim djelima i proizvodima. No, gdje mogu dobiti informaciju o onome što se nudi?

Umjetnost se prodaje, postoji tržište.

Ako je vi ne prodajete, to samo znači da nešto krivo radite. Neki sam dan tu rečenicu čula od jednog kipara – umjetnost se ne prodaje, dan kasnije u naš je ured došla prijateljica moje kolegice s originalnom Bućanovom grafikom u rukama koju je kupila dečku za rođendan. Malo je reći da smo bile oduševljene i grafikom i cijenom koja nije bila mala. Ako uzmemo u obzir da je ta grafika bila 86 od 100, samo jedna iz mape i da smo mi navalile riječima: I ja bi isto tooo.

Dolazimo do zaključka da svaka roba ima svog kupca pa tako i naši proizvodi, no put do uspjeha treba graditi. A to je hard work.

4. I kada imaju formalno obrazovanje na nekoj od akademija, tamo se ne uči ništa o poslovanju

Obrazovati mlade ljude o oblicima poslovanja i načinima financiranja znači omogućiti im da se to obrazovanje i isplati. Potrošiti nekoliko godina života na stručno usavršavanje u svom radu ili potrošiti roditeljski novac koji je omogućio to obrazovanje i potom ga ne znati naplatiti je tragično.

Čest je slučaj da vrlo talentirani i radišni kreativci završe na poslovima koji su manje plaćeni od srednje stručne spreme iz nemoći da unovče ono što najbolje znaju. Izlaz iz te situacije nudi se na svakom koraku.

Postoje edukacije koje se bave obrazovanjem iz područja poslovanja gdje se može dobiti osnovno znanje o pokretanju poslovanja. Nakon toga treba procijeniti što nam specifično treba i nadoknaditi ono sve što ne znamo.

Upravo zato uvidjela sam potrebu da se kreativcima, ne samo akademcima, nego i svima koji se bave proizvodnjom nakita, keramike, snimanjem, montažom, pisanjem pjesama, ilustracijom i svim oblicima kreativnog rada pruži prilika da saznaju osnovne stvari o biznisu i pokrenula edukaciju Uvod u biznis za kreativce.

lorna majer fotke 3 min

Foto: Lorna Kijurko

Diplomirala sam na Likovnoj akademiji u Zagrebu i nakon 15 godina freelancanja otvorila svoju tvrtku te pokrenula vlastiti brend. Danas moja tvrtka uspješno posluje više od pet godina što je, ako znamo da nakon pet godina opstaje samo 20 posto poduzetnika, ogroman uspjeh. Koronu i potres u Zagrebu ne moram ni spominjati. Na edukaciji, kroz vlastiti primjer, dokazujem kako je uspjeh u našem svijetu moguć.

Samo je pitanje želite li živjeti od svog talenta ili ćete ga omalovažavati.

5. Ne znaju kako formirati cijene svojeg rada i nerado pričaju o tome

Često mi se događa da me poznanici zovu i pitaju što mislim koliko bi nešto trebali naplatiti. Što misliš koliko bi ovaj set šalica mogao koštati?, Koliko da naplatim montažu za ovaj video?

Zapravo je vrlo jednostavno – košta onoliko koliko ga je netko spreman platiti.

To ovisi o više faktora: Kako ste se pozicionirali na tržištu? Radite li na količinu? Imate li višu cijenu? Koliko ljudi zna za vas? Jeste li ime, tj. brend?

U svakom slučaju, komunicirajte cijenu jer su kreativni proizvodi često jedinstveni i nemaju standardiziranu cijenu.

Npr. znamo da se litra mlijeka kreće od otprilike šest do osam kn, a ako je neka BIO/domaća varijanta – i do 15 kuna. Drugim riječima, vaš potencijalni kupac vrlo vjerojatno nema dojam ni približno koliko bi vaš rad mogao koštati jer niste u mljekarstvu.

Zbog toga cijenu morate komunicirati direktno i bez ustručavanja.

Za početak, utvrdite jeste li standard ili ste premium klasa i prema tome formirajte cijene. Nakon toga komunicirajte, recite potencijalnom kupcu da ćete ga rado ugostiti u svojem ateljeu da vidi što radite. Navedite im cijene grafika, npr. cijene grafika su od 400 do 700 kuna, manji formati slika su od 700 kuna na više, a veći su formati preko 2 000 kuna.

Cijene su izmišljene, ali vjerujem da je poanta jasna.

6. Ekonomija je za kreativce samo naziv fakulteta

Svi su uspješni kreativci zapravo poduzetnici. A poduzetnici znaju zašto i kako rade. Marketing i kretanje tržišta osnovne su stvari koje moramo pratiti jer ne živimo na pustom otoku.

Većina kreativaca si ne postavlja cilj. A trebali bi. Projekcija toga što želimo raditi, što radimo sada i gdje se vidimo za pet ili deset godina ključna je za uspjeh u poslovanju. Ako to radi naš teleoperater kojem iz godine u godinu plaćamo sve veće račune jer nam nudi stalo nešto više i bolje, onda i mi moramo zajahati taj val i vidjeti kuda idemo! Jer sve što radimo, a ne prodajemo, nije posao – nego hobi!

7. Skloni su neurednom radnom vremenu što lako dovodi do slabe učinkovitosti

Vrijeme neurednih boema kojima klijenti dolaze u atelje je iza nas. Čak ni prije nije bilo tako, samo se dobro uklopilo u scenarije određenih filmova. Veliki umjetnici su prije svega bili veliki radnici. Organizacija vremena je ključ uspjeha.

Sigurno znate ljude koji imaju mnogo obaveza, što poslovnih što obiteljskih, i uvijek nekako sve stižu, a vi se pitate kako? Stvar je u organizaciji. Većina kreativaca su freelanceri pa njihov radni dan, pogotovo ako su žene često izgleda ovako:

Početak rada na nečemu, kad sam već doma da stavim veš, sjedneš radiš sat vremena, a kad sam već tu da stavim ručak, sjedneš radiš, obaviš tri telefonska poziva, već je 16 sati, ideš po dijete u vrtić i dan je gotov.

Pitanje nije koliko smo dugo radili, nego koliko smo efektivno radili? O organizaciji se vremena može puno naučiti.

Freelancala sam 15 godina i radila od doma. U trenutku kada su mi djeca krenula u školu i nisu dobili boravak, iznajmila sam ured za 3 500 kuna. To se nekome može činiti ludo, ali za mene je to značilo da se ured mora isplatiti. I isplatio se. Danas imam dva ureda i troje zaposlenih uz vanjske suradnike.

Ako ćete razmišljati na malo, i prodavati na crno – točno takve rezultate možete i očekivati.

8. Svjesni su da je dosta njihovih kolega u sličnoj situaciji, pa se lako mire s time

Nažalost, u Hrvatskoj postoji veliki strah od neuspjeha pa često donesemo odluku kako sad baš nije najbolje vrijeme za naš novi pothvat i onda ni ne krenemo. To je možda najveća greška koju kreativci rade.

Neuspjeh je samo još jedna škola na putu do uspjeha. To će vam reći bilo koji investitor na svijetu. Oni čak često radije ulažu u one koji su propali, ali su se digli i krenuli ponovo (namjerno nisam rekla ispočetka jer to nije početak), nego u nekoga tko se još nije susreo s neuspjehom.

Ne uspoređujte se. Vi imate svoj život i svoj san, a naše vrijeme na ovom svijetu je ograničeno. Samo je pitanje kako ćemo ga provesti i koliko ćemo ga naplatiti kada radimo.

Nemojte se tješiti neuspjesima drugih, bodrite ih i učite iz tuđih i svojih grešaka. Ne želite biti frustrirani bake i djedovi koji nikada nisu ni probali. Hej! Pa barem kreativci imaju muda.

Pokažite da imate hrabrosti i skočite. Kad jednom naučite plivati znate i sami – to se ne zaboravlja!

Često nije teško kao što se čini samo trebate posložiti prava slova i prilagoditi se onome što se traži.

Foto: Lorna Kijurko

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

2 thoughts on “8 najčešćih grešaka zbog kojih kreativci ne zarađuju novac

  1. Vesna napisao:

    Hvala Vam na ovom članku! Istog trena ga šaljem svojoj kćeri: kao da je napisan za nju!

  2. Vesna Guzvinec napisao:

    Bas za mene,zaista ste me ohrabrili,hvala vam !

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Želiš li saznati kako poboljšati svoju financijsku situaciju?

Prijavi se na naš newsletter i šaljemo ti besplatan vodič na e-mail!


Košarica

zatvori