Mediji nas svakodnevno bombardiraju informacijama o rastu cijena u svim segmentima gospodarstva. Tek što smo se oslobodili pritiska načina života koji nam je diktirala pandemija zadnje dvije godine, dočekala nas je inflacija.

Inflacija označava opći porast razine cijena do kojeg najčešće dolazi u situaciji kada je ponuda manja od potražnje, a tada i novac gubi na vrijednosti. Dakle, za isti iznos možemo kupiti manje.

To svakodnevno vidimo pri kupovini prehrambenih proizvoda. Prema podacima RBA za travanj 2022. hrana je poskupjela za 2,5 posto prema cijenama iz ožujka, dok je porast cijena hrane na godišnjoj razini u odnosu na travanj prošle godine iznosio 12,8 posto. Proizvođači to tumače porastom ulaznih troškova – od energije do efekata izazvanih geopolitičkom situacijom između Rusije i Ukrajine.

Pomoć države građanima Republike Hrvatske

Vlada je 01. travnja smanjila PDV na brojne prehrambene proizvode i energente, upravo sa ciljem da amortizira rast cijena nakon poskupljenja energenata no čini se da efekti baš i nisu vidljivi. Ekonomski stručnjaci se slažu oko stava da što je zemlja siromašnija tada je udar na potrošačku košaricu veći.

Primjerice, u Hrvatskoj kod prosječnog stanovnika sa plaćom od 7.000 kuna udio hrane iznosi od 28 do 30 posto pa samim time i porast cijena hrane stvara veći poremećaj nego kod nekog sa plaćom od 15.000 kuna.

Zene-i-novac

Foto: Pexels

Kako se poduzeća nose sa rastom cijena sirovina i materijala?

Kao stručnjak za nabavu i lanac opskrbe vrlo detaljno pratim zbivanja koja se događaju u lancima opskrbe te zajedno sa klijentima svakodnevno pronalazimo načine kako dalje.

Kada je krenula pandemija i nakon prvobitnog šoka, poduzeća su se počela suočavati sa kašnjenjima roba, dugim rokovima isporuke pa na kraju i sa nestašicom sirovina i materijala potrebnih za poslovanje.

Primarno počelo se sa povećanjem narudžbi, kupovanjem dodatnih količina, stvaranjem zaliha – suprotnim osnovnim načelima ekonomije i efikasnog poslovanja.

Što su zalihe i zašto ih je važno razumjeti?

Zalihe spadaju u kategoriju kratkotrajne materijalne imovine. Predstavljaju količinu koja je potrebna poduzeću kako bi se nesmetano odvijali procesi proizvodnje i prodaje. Zalihe također predstavljaju i osiguranje od svih mogućih rizika.

Postoje tri osnovne vrste zaliha:

• Zalihe sirovina i materijala – sirovine i materijali su sva dobra koje poduzeće naručuje za potrebe vlastite proizvodnje i pripreme odnosno proizvodnje gotovog proizvoda.

• Nedovršena proizvodnja – to su sva sredstva koja se nalaze u procesu proizvodnje i na kojima se provode određene operacije kako bi se dobio gotov proizvod.

• Zalihe gotovih proizvoda i trgovačka roba – zalihe gotove robe predstavljaju kompletirane gotove proizvode poduzeća koji su spremni za distribuciju i prodaju.

Kao što smo i spomenuli, osnovna funkcija zaliha je da osiguraju kontinuitet poslovanja te zadovoljavanje potreba krajnjih kupaca. S druge strane, zalihe su novac u obliku robe pa je itekako bitno koju vrijednost robe ćemo imati u skladištu.

Gomilanje zaliha zahtjeva veliki oprez

Kao što sam i ranije spomenula, krajem prošle i početkom ove godine većina klijenata odlučila se za strategiju gomilanja zaliha. No s druge strane stvaranje zaliha iziskuje određena financijska sredstva stoga treba vrlo mudro balansirati kako se ne bi ugrozila likvidnost poduzeća.

Boston Consulting Group nedavno je objavila rezultate istraživanja Rizici u nabavi za 2022 godinu sa naglaskom na glavne izazove sa kojima će se nabavljači suočavati u sljedećim mjesecima:

1. Rizik dobavljivosti 93 posto,
2. Cjenovni rizik 77 posto,
3. Rizik reklamacija dobavljača 39 posto,
4. Rizik kvalitete 19 posto,
5. Rizik održivosti 19 posto,
6. Rizik usklađenosti 12 posto.

Kako se nositi s navedenim rizicima i koje će biti osnovne zadaće nabavljača u narednom periodu?

Već smo i u samom uvodu spomenuli da je dobavljivost sirovina i materijala postala osnovna zadaća svake nabave. Brojke pokazuju da se čak 90 posto poduzeća na području Europe suočava sa nedostatkom osnovnih sirovina i materijala potrebnih za odvijanje poslovne aktivnosti koje su naručili u zadnjih 6 mjeseci. Ovo samo pokazuje da je potrebno poduzeti određene promjene i prilagodbe.

Klijenti se najčešće odlučuju za stvaranje zaliha osnovnih sirovina, promjene asortimana i prilagodba alternativnim izvorima dobave, reinženjering proizvoda i standardizacija, čvršći ugovori sa dobavljačima, digitalizacija procesa u cilju ažurnosti podataka i pravovremenih informacija i slično.

Na drugom mjestu kao što je i istraživanje pokazalo nalazi se rizik rasta cijena. Iako su uštede i pregovaranje sa dobavljačima u fokusu svake nabave i prije pandemije, trenutna situacija po pitanju cijena je postala važan prioritet.

Prije svega nagli rast je posljedica inflacije no definitivno cjenovni rizik i te kako je vezan uz početak pandemije. Primarno se rast cijena osjetio na energentima no naravno da se taj val prelio i na sirovine i materijale. Poduzeća su se do određene granice nosila sa porastom cijena no polako se taj porast prelijeva i na potrošače.

Kako poslovati u uvjetima kontinuiranog rasta cijena ulaznih sirovina?

Definitivno jedna od strategija je svakako pronalažene prostora u internim troškovima. Racionalizacija procesa, digitalizacija i uklanjanje uskih grla zasigurno su načini za smanjenje troškova. Sa pozicije ulaznih troškova strategija upravljanja nabavnim kategorijama mora postati prioritet.

Fokus svakako treba biti na kvalitetnom planiranju, analizi istovrsnih materijala i sirovina, intenzivnija suradnja sa internim korisnicima u cilju proaktivnog definiranja ušteda, alternativni materijali i slično.

Zasigurno će i 2022. biti vrlo izazovna za nabavu i efikasnost poslovanja. Ono što je važno da na temelju iskustva u zadnje dvije godine poduzeća postanu agilnija, da nabava postane ključna u donošenju strateških odluka te da sve veću pažnju posvetimo rizicima i uskim grlima koja smo u svom poslovanju uočili.

Čarobnog štapića nema, no dobro i agilnom nabavnom strategijom rizici mogu biti ublaženi.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori