Dječje štednje su u fokusu svih financijskih institucija jer svi roditelji žele svojoj djeci najbolje, kao i djedovi/bake, kumovi, tete, stričevi… Važno je znati kako svaka štednja na dijete kojem će trajanje završiti prije 18. godine – podliježe zakonu zbog kojeg vas čeka dodatna procedura i papirologija kako bi podigli novce koji glase na vaše dijete.
Također, ima slučajeva i gdje dječje štednje isteknu s djetetovih 18 godina, a dijete podigne te novce i, umjesto školarine, potroši na auto, odjeću ili nešto treće što je u tom trenutku fora.
Iskustvo je dokazalo kako 90% roditelja nakon osvještavanja veći kapital gradi do djetetove 25. godine kada se očekuje da je ono zrelija osoba.
Manji kapital u pravilu grade na pet do petnaest godina za kupovinu novog namještaja za sobu kad krene u školu ili srednju školu, za maturalce, laptope, bicikle, vozački… Budite samo svjesni kako gotovo niti jedna štednja do 18. godine djeca ne dobiju, nego roditelji potroše ako se štedi na kraće razdoblje jer se uvijek dogodi izvanredna situacija na stanu/kući, autu… zbog čega se taj novac potroši na nešto drugo.
Na kraju, odgovor na pitanje koja dječja štednja je najbolja, ovisi o vašem odgovoru na pitanja iz prošlog članka u kojem sam pisao detaljnije o životnom osiguranju.
Odgovor može biti neki bankovni proizvod, stambena štedionica, indeksni fondovi, investicijski fondovi, obična rentna štednja preko osiguravajućeg društva… Također, predlažem što prije ugovorite produkte koji vas zanimaju jer su uvjeti svake godine sve lošiji i radite ih na svoje ime kako bi na kraju odlučili o trenutku i namjeni za koju želite svojem djetetu dati veći iznos novaca.
Kada je u pitanju način zatvaranja praznine koja se pojavljuje odlaskom u mirovinu, nastaju žestoke diskusije. Mnogi misle kako im u mirovini neće trebati puno pa će im biti dovoljno i ono što će dobiti od državne mirovine.
Rijetki su svjesni matematike mirovinskog sustava koji kaže – 15% uplaćujemo u prvi stup za današnje umirovljenike, 5% uplaćujemo u drugi stup za naše privatne mirovine, a prosječna bruto plaća je 9.216 kn (izvor: www.dzs.hr). Ako sve ostane isto, gruba realnost kaže kako država financira mirovine iz drugih izvora i pitanje je koliko će dugo još ovako funkcionirati.
Danas postoji mali dio populacije koja ciljano štedi za mirovinu.
Tradicionalni štediše štede u čarapi, oročenjem u banci, zlatu ili, oni s više kapitala, u nekretninama. Zadnjih nekoliko godina sve više se susrećem s populacijom koja više riskira i želi se aktivno (redovno i samostalno) baviti investicijama pa štede u investicijskom zlatu, dionicama, kriptovalutama… Rekao bih kako postoji i treća opcija, a to je nešto između. Investiranje u vrhunske svjetske investicijske fondove, indeksne fondove (npr. S&P), treći (dobrovoljni) mirovinski fondovi ili rentne štednje za one malo konzervativnije.
Idealno rješenje ne postoji. Samo mogu preporučiti kvalitetan plan koji obuhvaća nekoliko instrumenata investiranja prema vašim afinitetima. Svjestan sam kako svakoj od vas nisam dao konkretan odgovor, ali vjerujem kako sam vam uspio dati dobre smjernice.
Razmislite, pitajte, komentirajte ili kontaktirajte Kristinu kako bi vam dala moje kontakte i odvojit ću vrijeme za kratki razgovor preko Zooma.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
