Ekonomski analitičar i financijski stručnjak Neven Vidaković otkrio je kakvo je predviđanje ekonomske situacije u 2023.
Razgovarali smo s Nevenom Vidakovićem, poznatim financijskim stručnjakom i ekonomskim analitičarem. Kakvo nas ekonomsko stanje očekuje iduće godine? Hoćemo li se suočiti s krizom? Što će biti s inflacijom?
Odgovore donosi u nastavku!
Neven: Ova godina je bila posebno interesantna kako i za teoretske ekonomiste tako i za nas koji smo praktično na tržištu. FED (Federal Reserve System) kao centralna banka SAD-a je prva, iako sa tri mjeseca zakašnjenja, prepoznala da nije kratkoročan fenomen koji će se ispuhati. Zato su krenuli u agresivno dizanje kamatne stope.
Početkom godine bila su predviđanja da li će FED dići kamatnu stopu šest ili osam puta po 0,25 posto. Ja sam od početka bio protiv takvih predviđanja jer sam znao da dizanje može biti veće od 0,25 posto što se na kraju i ostvarilo. FED će dići kamatnu stopu na 4,5 posto i onda stati s dizanjem. To je kraj ove godine.
Neven: Da. Prije svega morate znati da FED nije destruktivan. Njima je cilj smanjiti inflaciju, a nije ubiti ekonomiju u pojam. FED je primjerice imao politiku da cilja inflaciju, ali je od nje de facto odustao.
Također će nakon ove godine prestati dizati kamatne stope da vidi koje učinke na ekonomiju ima dizanje kamatne stope. Ekonomija će usporiti i vjerojatno neće doći do recesije.
Neven: Ne. Monetarna politika djeluje s odgodom. To znači da današnje dizanje kamatne stope se prelijeva na ekonomiju tek nakon šest do dvanaest mjeseci.
Ekonomija SAD-a trenutno osjeća učinke dizanje kamatnih stopa iz prve polovine godine. Sada je pametno stati i vidjeti koji su učinci dizanja kamatnih stopa. Ako za nekoliko mjeseci inflacija ne padne, onda će FED nastaviti dizati kamatnu stopu. Ako padne previše i ekonomija naglo uspori moguće je i spuštanje kamatne stope. Ponovo zašto uništiti ekonomiju?
Neven: Otegotna okolnost je što je ECB počeo dizati kamatnu stopu kasnije od FED-a. Rezultat toga je da je inflacija u EU iznad 10 posto.
Osim toga EU se suočava sa dodatnim problemom jer izgleda da je inflacija počela destabilizirati realnu ekonomiju. Ako to toga dođe, onda nećemo imati samo recesiju, nego ćemo imati stanje visoke inflacije bez ekonomskoga rasta: stagflaciju. Ovo je posebno opasno jer druga stanja u ekonomiji se lagano mogu popraviti. Stagflaciju je teško i bolno popraviti.
Neven: Ne nužno, ali preliminarni podatci koje ja gledam nisu dobri. Realna potrošnja je jako pala. U Njemačkoj pada već šest mjeseci. Indeksi kojima se prati proizvodnja također padaju.
Fiskalni kapaciteti se koriste za socijalnu pomoć, a ne kako bi se povećala proizvodnja. To nije dobro. To se vidi najbolje u Hrvatskoj.
Umjesto da za šest milijardi kuna sagradimo nove kapacitete za proizvodnju električne energije, mi smo dali svima jeftinu struju. Što kada taj novac nestane? Kapaciteti se neće povećati, ali će zato poslovno stanje HEP-a biti narušeno. Tako da je jasno da to nije dobra politike.
Cijela EU tako loše funkcionira. Odluke se donose politički kratkoročno, bez dugoročnoga planiranja. Na kraju to sve plate građani.
Neven: Moguće je. Morate znati da sam ja u svojim analizama jako fleksibilan. Čim se promjene podatci ja promijenim svoje analize. Dogmatizam je najopasniji u mome poslu.
Kao što sam rekao to su preliminarni podatci. Do sredine sljedeće godine ćemo znati sigurno da li je ekonomija EU ušla u stagflaciju. Podatci moraju biti jasni: pad BDP-a, inflacija iznad 5 posto i smanjenje broja zaposlenih.
Neven: Kinezi se prave grbavi. Njihovo ekonomsko stanje je puno bolje nego što svi misle. Ispada da je njihova politika zatvaranja u stvari bila jako dobra. Imaju značajno manju inflaciju, građani ne troše puno tako da su pale cijene nekretnina što je Kinezima jako važno, a održali su ekonomski rast.
Općenito mi se stanje u svijetu ne sviđa. Sjetim se rečenice svoga djeda: ovo je kao u 1930-ima, svi nešto kmeče, a stanje je sve gore. Na žalost vode nas amateri.
Neven: Inflacija u SAD-u će pasti i SAD neće ući u recesiju. EU će vjerojatno upasti u stagflaciju i očekuje je dugoročna stagnacija.
Kamatne stope će dodatno narasti jer će svi shvatiti da monetarna politika koja nameće veće kamatne stope nije kratkoročna nego je dugoročna. I naravno kao šećer na kraju: turistička sezona će podbaciti.
Neven: Načelno ja od novca pravim novac putem financijskih transakcija. Znači radi se o transformaciji novca u financijskih instrumente i onda iz financijskih instrumenata ponovo u novac.
Običnim rječnikom – špekuliram na burzi. Iako svoj posao ne doživljavam kao neko špekuliranje ili nešto što se može opisati nekim misterioznim riječima. Radi se o poslu kao i svakome drugom. Ima svoju struku koju treba poštovati. Meni je jako stalo do poštivanja struke.
Neven: Možda je bolje odgovoriti kada je počeo. Kada sam imao osam godina šetajući po rivi u Komiži na otoku Visu sam shvatio da se može trgovati valutama i zarađivati novac na tome. Od tamo sam krenuo, pa se sada nalazim točno gdje može završiti dečko od osam godina koji razmišlja o tečaju.
Foto: Neven Vidaković
Neven: Poslovnim savjetovanjem i trgovanjem na burzama. Načelno to je ono što radim službeno i od čega živim. Da me netko pita što stvarno radim, onda bi odgovor bio puno više matafizički: pokušavam shvatiti svijet oko sebe i jako brzo se prilagoditi novo nastalim okolnostima. To mi je uglavnom lagano, ali postoje trenutci kada je to jako teško.
Neven: Imam vlastiti razum i pravila. Poštivanje pravila je ono što razlikuje profesionalce od amatera. Jedno od važnih pravila je radi najviše kada te ne ide.
Neven: Nije se mijenjao. Za mene je novac repromaterijal, tako da je on isti kao što i postolar doživljava cipele ili odvjetnik zakone. Sredstvo za rad.
Neven: Moj otac je bio financijski direktor i vlasnik banke, a moja majka je vodila financije. Tako je kod mene. Gospođa Vidaković vodi sve. Ili kako ja kažem – ovo je njezin svijet i ona me samo velikodušno pustila da se nastanim.
Neven: Ja vodim i obiteljske investicije. Tu sam napravio obiteljsku tranziciju iz onoga što se zove nouveau riche u ono što se zove old money. Proces je bio jako težak i imao sam sreću da sam za vrijeme svoje edukacije u SAD-u naučio kako se to rad.
Iako se sam proces svodi na to da se napravit tranzicija od života od rada prema životu od kapitala, postojalo je nekoliko važnih psihičkih prilagodbi koje je također trebalo napraviti.
Neven: Zbog prirode posla ja stalno griješim i na nekim transakcijama gubim novac. Tako da je moja perspektiva i odnos s novcem puno drugačiji od drugih ljudi. Meni je novac repromaterijal koji se koristi sa svrhom povećanja novca. Kako svaki proces proizvodnje ima svoj škart tako ima i moj posao. Naravno kao i kod svakoga posla cilj je da toga škarta bude što manje.
Ako postoji jedna stvar koja univerzalna za ljude, i koja se i meni nekada dogodi jeste da misle da je novac lagan. Ne postoji lagani novac. Svaki novac je težak i svaki novac treba jako teško zaraditi.
Nekada se i meni dogodi da jednostavno imam sreće s nekom transakcijom. Uđem u poziciji i onda sve krene na moju stranu. Ali ako imam jednu osobinu koja mi je korisna onda je to sposobnost da znam razlikovati kada je nešto plod analize, a kad je plod sreće. Zato sam uvijek u tvrdio da je suštinska razlika između amatera i profesionalaca u tome što amateri ne mogu razlikovati kada su u nečemu dobri, a kada ih ide i njihov uspjeh je dio općega trenda.
Neven: Ništa. Imao sam odličan odgoj koji mi je dao alate da se nosim s životnim problemima. Tako da sve što sam trebao znati da me se pripremi za život sam znao.
Neven: Praktično sve, ali ne na način na koji se to radi u drugim obiteljima. Moj otac je bankar, a ja sam sa 14 godina počeo čitati knjige iz ekonomije. Tako da sam kao jako mlad s njim počeo razgovarati o temama kao što je proračun, tečaj, fiskalna i monetarna politika. Svima oko nas je bilo čudno da dijete vodi takve razgovore, ali svi bi se brzo naviknuli.
Ipak, jedna priča moga djeda mi je važna. Djed je odrastao u Lici i znao je reći: Ljudi se vrate iz Amerike s vrećom puno novca da ih krava jede ne bi ih pojela, ali onda pomalo izvlače i na kraju ostanu bez ičega. Mislim da je neopisivo važno zadržati stečeni novac i povećavati ga, ne samo ga trošiti.
Neven: Ne uživam u novcu. Uživam u ljudima koji svojim iskustvima obogaćuju moj život i koji imaju sposobnosti koje ja nemam.
Neven: Zvuči čudno, ali imam sve što sam ikada želio. Moji prohtjevi su uvijek bili opskurni, a nikada značajno materijalni. Na primjer, oduvijek sam želio Ronson upaljač kakav ima James Bond u knjigama. Dugo mi je trebalo da ga nađem na Ebay-u, ali kada sam ga našao nisam a puno platio – samo nekoliko dolara. Ako na išta volim potrošiti novac to je onda na večere i druženje sa svojim prijateljima.
Problem s ljudima danas je što razmjenjuju stavove, umjesto da razmjenjuju iskustava. Još gora opcija je da pokušavaju nametnuti svoje stavove jedni drugima. To je načelno gubitak vremena. Tako da se pretjerano ne družim, a oni s kojima se družim, s njima izmjenjujem iskustva i znanja koja me oplemenjuju.
Volim i putovati, ali kada sada imam malo dijete onda je stavljeno malo po strani. Ovih dana uglavnom putujem na razne konferencije i kad god mogu povesti ženu i dijete.
Neven: Provoditi vrijeme s ženom i kćeri i sa svojim ocem pričati o poslu.
Neven: Da. Nastojim donirati svoj novac što je to više moguće, ali nastojim to napraviti na korisne načine koji mogu konkretno pomoći ljudima da ostvare svoje ciljeve.
Nikada nisam bio pobornik milostinje i mislim da milostinja ima negativan utjecaj na ljude. Postaju ovisni, ali ako netko ima jasan cilj i svrhu, a za to mu treba novaca mislim da su donacije prirodna stvar.
Neven: Da se zla vještica iz Ivice i Marice zove Christine Lagard. Da je tata super heroj koji se bori protiv Christine Lagarde (što je i istina) i da se novac mora zaraditi. Novac je plod rada. Svaki novac je teško zarađen i treba ga shvatiti jako ozbiljno.
Neven: Općenito mislim da se može prepoznati budala po stavu: imam višak novca pa ću se kockati na burzi ili nekoj sličnoj glupoj izjavi.
Jedno od mojih puno pravila je da čovjek koji ne poštuje svoj novac ne može poštovati niti sebe. A čovjeka koji ne poštuje sebe ne poštuju niti drugi. Samopouzdanje proizlazi iz samopoštovanja. Tako da čovjek koji ne poštuje svoj novac u stvari nema ništa: niti samopoštovanje, niti poštovanje drugih, niti samopouzdanje.
Ništa. Sve je ispalo onako kako sam očekivao i kako je moralo ispasti. Ja sam sebi s osam godina obećao da se neću baviti plaćanjem računa i da ne planiram imati normalan život, ma što god to značilo. Na kraju je tako i ispalo. Ako išta ostao sam nezavisan i platio sam cijenu za to. Nije mi žao.
Neven: Nemojte podcjenjivati sami sebe.
Foto: Privatna arhiva Nevena Vidakovića
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
