Činjenica je da svi želimo biti sretni – to je prirodno stanje čovjeka i neupitna potreba koju svi osjećamo. Ako je to istina, zašto nam je to ponekad toliko teško? Još gore, zašto je stanje sreće u svijesti većine neostvariva utopija, nešto što pripada umjetnosti, a ne stvarnosti?

Živimo u kapitalističkom društvu koje se kreće ubrzanim tempom, stavlja naglasak na materijalna postignuća. Mi kao građani i/ili poduzetnici pokušavamo, često neuspješno, kontrolirati svaki aspekt svoga života kako bi se prilagodili normama i očekivanjima društva koje su došle zajedno s kapitalizmom.

Čak je i kontrolirana potraga za srećom pokušaj kontrole nad životom. Paradoksalno, kako bi postigli stanje sreće, moramo se odreći te iste kontrole.

Tek otpuštanje potrebe da sve oko sebe kontroliramo, posebice ono što ne možemo promijeniti, te vježbanje našeg uma pomoću mindfulnessa kako bismo postali svjesniji događaja oko nas i u nama, omogućuju nam da pronađemo sreću u sebi. To je Happytalizam – način života koji dovodi do svjesnijeg i ispunjenijeg čovjeka, zaposlenika, građanina, te sretnijeg i održivog društva.

Termin Happytalizam osmislio je društveni inovator i poduzetnik Luis Gallardo kako bi opisao način života u kojem do sreće dolazimo koristeći alate koje već imamo u samima sebi. Sve što nam je potrebno je naš vlastiti um, a na nama je da odlučimo hoćemo li se odvažiti na taj korak i odabrati da budemo sretni.

A gdje početi? Nudimo vam par mogućnosti da postanete dio društva u kojem vlada Happytalizam. Kao i kod svake promjene, treba početi od sebe.

Živite ispunjen život, slijedite svoje snove

Ideju Happytalizma poduprla su i brojna priznata istraživanja, poput istraživanja Sveučilišta Harvard koje je dokazalo kako je stanje sreće zapravo stvar svjesnog odabira. Naime, istraživanje je utvrdilo da između nečijeg osjećaja sreće i zanimanja, prihoda i bogatstva te osobe, postoji puno manja korelacija nego što su istraživači očekivali.

Prema istraživanju, 47% ispitanika koji su bili izuzetno sretni su bili oni koji su osjećali da slijede svoje snove.

No, jesu li oni bili izuzetno sretni samo zato što slijede svoj san? Vjerojatnije je da su naučili cijeniti život kojeg su izgradili i on je postao njihov san.

Istraživanje psihologa Daniela Gilberta sugerira upravo to – naši mozgovi omogućuju nam sintezu osjećaja, zapravo hormona sreće. Čak i kada ne dobijemo ono što smo htjeli, naše zadovoljstvo i sreća ovisi o našem izboru i sposobnosti da prilagodimo kut gledanja na svijet.

Budite mindful

Mindfulness, znanstveno dokazana metoda mentalnog treninga, jedna je od tehnika koja doprinosi općem osjećaju sreće. Smanjuje stres, povećava fokus i akademski uspjeh, a provodi se kroz aktivnosti usmjeravanja svjesne pažnje, vježbe disanja i vizualizacije te kroz upravljanje mislima i emocijama.

Profesorica psihologije, Amishi Jha, svojim je opsežnim istraživanjem potvrdila kako naš živčani sustav radi drugačije kada ga naučimo preusmjeriti fokus sa stvari i okolnosti koje ne možemo promijeniti, a svjesna pažnja pozitivno utječe na više aspekata našeg života, na naše zdravlje, sreću i međuljudske odnose.

Kad se uspijemo riješiti potrebe kontroliranja i izvježbamo svoju pažnju, svoj mozak, da jednostavno postane svjestan realnosti oko nas, na putu smo da pronađemo zadovoljstvo i sreću u sebi. Drugim riječima, ne gubimo više energiju i emocije na ono što ne možemo promijeniti, nego je posvećujemo proaktivnom kreiranju mogućih okolnosti.

Ako taj princip podignemo na višu razinu, tada Happytalizam postaje moguć – način života, društvo u kojem imamo zadovoljne stanovnike i održivo društvo.

Je li to utopija ili moguća realnost?

Začudili biste se, u posljednje vrijeme znanstvenici, akademici, vlade, promišljaju o tome da možda postoji bolji način mjerenja uspjeha neke države nego što je GDP.

Razmislite – biste li radije živjeli i radili u zemlji s visokim GDP-om, u kojoj su ljudi nesretni, ili pak negdje gdje je GDP niži, ali su zato ljudi sretniji?

Iako sreću stanovništva ne možemo jednostavno mjeriti, postoji poprilični konsenzus oko čimbenika koji utječu na subjektivni osjećaj sreće. Dobra je vijest da se već obrađuju dva velika seta big data. Sljedeći korak je da na toj podlozi države i vlade kreiraju politike. Profesor Andrew Oswald sa Sveučilišta Warwick svojim istraživanjima podupire baš takav koncept.

Beyond GDP

Inicijativa koja se naziva Beyond GDP, a okuplja uspješne znanstvenike iz različitih područja, razvija indikatore koji su jasni kao i GDP, ali uključuju i faktore mjerenja napretka koji sadrže i kvalitetu okoliša, napredak nas kao društva.

Ekonomski indikator kao što je GDP nikad nije ni imao svrhu mjeriti zadovoljstvo, sreću i prosperitet neke države.

U 21. stoljeću, trebamo prikladne pokazatelje koji će uključivati i uspješnost svladavanja suvremenih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, siromaštvo, nedostatak resursa, zdravlje, kvaliteta života, epidemija straha i depresije. Robbert Kennedy još je 1968. godine rekao da GDP mjeri sve osim bitnoga. Možda je došlo vrijeme za zaokret.

Da imate priliku, što biste odabrali – kapitalizam ili Happytalizam? Rekla bih da izbor i nije tako težak.

Foto: Unsplash

 

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!
Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori