U zadnje vrijeme bombardirani smo člancima i analizama na temu krize, poremećaju u opskrbnim lancima, nestašice robe s jedne strane, poskupljenja s druge…

Neminovno je da već zadnje dvije pandemijske godine osjećamo posljedice na svom poslovanju, ali i u privatnom životu. I taman kada smo mislili da se stvari polako normaliziraju dolazi do geoplitičkih previranja između Rusije i Ukrajine što dodatno pojačava probleme u gospodarstvu.

Inflacija, stagflacija, recesija,… sve su to pojmovi koji su nam postali dio svakodnevice, pitanje je kako se nositi sa time i što poduzeti. S pozicije stručnjaka koji se bavi analizom poremećaja u opskrbnim lancima smatram da ne treba previše širiti medijsku paniku i kupovati zalihe toalet papira, no da trebamo osvijestiti sve ono što se događa oko nas – definitivno treba.

Pa krenimo redom…

Što je inflacija?

Odlična definicija Europske Središnje banke:

U tržišnom gospodarstvu cijene dobara i usluga mijenjaju se. Neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanja cijena pojedinih proizvoda. Zbog inflacije za jedan euro možete kupiti manje nego što ste za isti iznos mogli kupiti jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost valute tijekom vremena.

Prema podacima DZS, inflacija u Hrvatskoj je dosegla rekordnih 9,8 posto što je premašilo i podatke iz krizne 2008. godine. Iako je Vlada poduzela određene mjere kako bi ublažila udar na potrošače uslijed porasta cijena i te kako smo svjesni poskupljenja na svakodnevnoj razini kada odemo u trgovinu.

Ono čega definitivno moramo biti svjesni je da inflaciju nije uzrokovao rat između Rusije i Ukrajine, ona se pojavila u Americi već krajem prošle godine, geopolitička zbivanja samo su dovela do eskalacije problema.

Što je stagflacija?

Laički stagflacija podrazumijeva usporen gospodarski rast i/ili stagnaciju te visoku inflaciju. Ona može trajati duže i teži je oporavak. Jedno od rješenja je povećanje kamatnih stopa u cilju smanjenja inflacije no onda nastupa rizik recesije.

To je scenarij koji je već polako vidljiv u Americi, a stručnjaci se slažu da je i moguć u Hrvatskoj.

Što je recesija?

To je situacija kada nacionalno gospodarstvo bilježi negativan gospodarski rast u zadnja dva kvartala. Laički, u recesiji građani kupuju samo ono što je neophodno i nužno te počinju štedjeti.

Kako poslovati u ovakvim uvjetima?

U radu sa klijentima zadnje dvije godine te nakon prvobitnog šoka koji je uzrokovala Covid kriza, okrenuli smo se strategiji povećanja zaliha, širenju broja dobavljača, pronalaženju alternativnih materijala. Gomilanje zaliha je oprečno svim dosadašnjim strategijama efikasnog poslovanja, no poduzeća da bi nastavila poslovati odlučila su se na ovaj model. Jednostavno više se toliko nije ni gledalo na cijenu nego samo uzmi robu da imamo i da ne stane poslovanje.

Naravno da to ima svoja ograničenja kako u likvidnosti tako i u skladišnim kapacitetima. U zadnjih mjesec dana evidentan je pad pojedinih cijena sirovina i usluga. Npr. Kontejnerski prijevoz prije Covid krize košta je cca 2.000 USD, u zadnje dvije godine cijena je narasta čak na 20.000 USD dok prema zadnjim podacima cijene su pale na cca 6.000 USD.

Jesu li to pokazatelji da će inflacija stati? Stručnjaci se slažu da na žalost neće.

Dakle poduzeća definitivno mijenjanju svoje poslovne modele, odluke se doslovno donose na dnevnoj bazi i pokušava se biti što agilniji, bez paničnih poteza. Isto tako moji klijenti su ovo vrijeme odlučili iskoristiti za interne reorganizacije s posebnim naglaskom na osnaživanje kompetencija i nova znanja.

Treba li gomilati kućne zalihe?

Smatram da to nije rješenje ako gledamo šire. Ako svatko od nas poveća zalihu npr. ulja za 10 posto sigurno da će prema svim ekonomskim postulatima uslijed povećanje potražnje doći i do novog poskupljenja. Dakle radimo si medvjeđu uslugu.

Možda je sad vrijeme da se okrenemo vlastitom vrtu, vožnji biciklom i haljinama koje nam već par godina stoje u ormaru – održivost je jedan od najboljih modela života i poslovanja.

Za poduzetnike svaka kriza je izazov, oprez treba biti prisutan, ali bez panike. Osluškujmo situaciju iz dana u dan, kontrolirajmo troškove, prilagođavajmo poslovanje pa čak ako treba napravimo i temeljite promjene, ali fokus neka nam bude na stvaranju vrijednosti, a ne strahu što ćemo i kako ćemo…

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!
[forminator_form id="16476"]
Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori