Intervju – Kako ostati samomotiviran i u teškim situacijama? – Život u neizvjesnosti traži od nas da usvojimo set novih vještina ili promijenimo način razmišljanja

Razgovarali smo sa psihologinjom Sandrom Popijač Tomšić te trenerom osobnog razvoja Miroslavom Skenderom – o tome kako ostati motiviran i u kriznim situacijama, odnosno nakon njih.

sandra popijac tomsic miroslav skender

1. ŽIN: Kako ostati motiviran?

Sandra: Mi ljudi smo po prirodi stvari uvijek motivirani – odnosno naša unutarnja energija pokreće nas uvijek u smjeru zadovoljenja neke naše potrebe, bilo psihološke ili fiziološke. Imamo urođen sustav samoregulacije koji radi po principu: imam potrebu – krećem u akciju da tu potrebu zadovoljim – kad osjetim zadovoljenje, otpušta se unutarnja napetost. I ciklus kreće iznova za neku novu potrebu.

Dakle, kad djelujemo u skladu s našim stvarnim potrebama, tada smo motivirani. Za sve ostale akcije koje zapravo i nisu u skladu s našim trenutnim potrebama se moramo natjerati. A motivirati i natjerati nije isto.

Ponekad se dogodi da se naš unutarnji sustav signalizacije uspava ili ga mi zaboravimo čitati pa više ne znamo prepoznati naše signale, naše potrebe. Uvjerenja koja nas vode u nekom smjeru možda smo pokupili usput, a nismo propitali je li to stvarno naše ili je nametnuto (mediji, odgoj, tuđa očekivanja).

Primjer je student koji nikako da položi taj jedan ispit. Ako zapinje na motivaciji – jedna mogućnost je pitati zbog čega ili koga (možda roditelja ili željenog statusa) on želi završiti taj fakultet. Istinska motivacija dolazi iz nutra, iz autentičnog interesa za to što studira. Ako zapravo to nije njegova prava potreba, tada će se morati natjerati.

Npr. osoba želi smršaviti. Pitanje je je li to njena stvarna potreba (ne želja vođena vanjskim standardima). Ako ide na dijetu zato jer smatra da će tako biti privlačnija drugima, ili da je bolje biti mršav, ili da će biti sretnija kad izgubi te kilograme – tada vjerojatno neće uspjeti ili će se mučiti tjerajući se.

S druge strane, osoba koja je svjesna (zaista iznutra, na emocionalnoj razini) da pravilna i zdrava prehrana u kombinaciji s umjerenom tjelovježbom predstavlja važan vid brige o sebi, da će tako imati više energije, bolji imunitet, da će se osjećati lakše kad se ujutro probudi i lakše krenuti u novi dan – tu motivacija dolazi iz potrebe da brine o sebi i da svom tijelu daje nešto dobro.

Dobro je pogledati i unutarnja uvjerenja koja stoje iza naših akcija – s kojim uvjerenjem smo krenuli u to što radimo? Je li to zbog nas samih ili zadovoljavamo tuđe kriterije?

Miroslav: Motivacija je nešto što dolazi i odlazi. Obično ovisi o nečemu izvana, nešto što nas pali. No, da bismo ostali visokomotivirani, moramo stalno održavati tu vatru.

Motivacija podrazumijeva da moramo učiniti neku, uglavnom ne baš zanimljivu, akciju kako bismo došli do toga što želimo.

Ono što preporučujem kao dugoročnije rješenje je pronaći inspiraciju. Da ne bude – stati u one traperice ili zaraditi toliko novaca ili… nego da ono što radimo krene iz BAŠ TO ŽELIM i samo je sebi svrha.

Primijetio sam da mnogi ovo vide kao problem i jako često s klijentima radim upravo na tome.

Najljepše stvari dolaze kada uživamo u putu. Ovo se već pretvorilo u Facebook mudrost, no zaista je tako. Put je akcija koju činimo upravo sada. Postoje stvari u kojima zaista uživamo ne očekujući rezultat.

To trebamo tražiti i raditi. Tada se rezultat događa kao sekundarna manifestacija. Prirodno, bez borbe i znoja, nagrada dođe k nama.

Dakle, najbolji način da ostanemo motivirani je da prestanemo s motivacijom i potražimo inspiraciju.

2. ŽIN: Kako se brzo oporaviti nakon nekog stresa ili šoka (npr. potres)?

Sandra: Potres je prirodna katastrofa koja ima traumatske elemente (znači da je opasna po zdravlje i život) i gotovo kod svih ljudi, bez obzira na spol, dob, socioekonomski status ili obrazovanje, dovodi do niza reakcija. 

Svi mi reagiramo na ponašajnoj, misaonoj, tjelesnoj i emocionalnoj razini na neki traumatski događaj. To uključuje čitav niz mogućih simptoma (i razlikuju se od osobe do osobe).

Što se tiče oporavka: tri su faze koje se mogu ispreplitati: 1. povratak osjećaja sigurnosti, 2. rekonstrukcija traumatske priče/krizne situacije/stresnih događaja i tugovanje, a na kraju 3. povratak u socijalnu sredinu i (ponovno) preuzimanje socijalnih uloga.

U današnjem društvu i načinu funkcioniranja, postoji veliki pritisak da se oporavak dogodi brzo. No, to ne ide tako. Oporavak ima svoje faze i svoj tijek i to se ne može ubrzati.

Naravno da se moramo vratiti svakodnevici i obavezama (briga o djeci, posao, računi, briga o starijim članovima obitelji, rokovi na projektima), no treba biti svjestan da će oporavak od traumatskog događaja u podlozi i dalje teći. Mi ćemo pozbrojiti neke naše resurse i bazično funkcionirati na svakodnevnoj razini, možda na autopilotu i onoliko koliko moramo.

Miroslav: Dvije su faze oporavka.

Akutna, neposredno nakon stresa/traume. Tada trebamo učiniti ono što nam dođe. Plakati, tresti se, izdivljati, vikati, psovati, kome je što najprirodnije.

Druga je faza koju zovem nastaviti živjeti

Dakle, samo se vrati u akciju. Čekanje i iščekivanje nove katastrofe te blokira tamo gdje jesi i ne da ti da živiš. Važno je što prije se vratiti nekoj od rutina i nastaviti živjeti. Pomoći će i davanje svrhe samima sebi. Dodijeli si zadatak koji će te držati budnom i u akciji. Što god to bilo.

Napomena: Ako se ne možeš vratiti u akciju, vrati se na fazu jedan. Možda još nešto nije izašlo. Zatim kreni s fazom dva. Ako ne ide, pronađi nekoga stručnog da ti pomogne. Skratit ćeš si dane i tjedne nepotrebne patnje.

3. ŽIN: Koje su reakcije ljudi na stres – kako onda funkcioniraju ili ne funkcioniraju kad je u pitanju rad? 

Sandra: Očekivane reakcije u ovakvim okolnostima su preplavljenost osjećajima, misaona i ponašajna rastresenost, osjećaj gubitka autonomije, osjećaj gubitka kontrole i bespomoćnost. Na razini tjelesnih simptoma, mogući su glavobolja, bol u želucu, nemir, vrtoglavica, umor, teškoća usnivanja.

Od ostalih simptoma mogući su: intruzivna sjećanja, potreba da se priča o događaju, strah, zaleđenost, ljutnja, tuga, sram, razdražljivost, povlačenje, osamljivanje, regresivno ponašanje, agresivnost, pojačana potreba za društvom.

Sve reakcije koje se javljaju nakon traumatskog događaja – psiholozi nazivaju normalnim reakcijama u nenormalnim okolnostima, a znanje o njima pomaže nam, između ostalog, da se lakše nosimo sa situacijom.

Potpuno je očekivano i normalno osjećati se kako se osjećate i imati reakcije kakve imate, s obzirom na okolnosti.

Ljudi vole sigurnost, vole poznatost. Ne volimo promjene. Pogotovo kod naglih promjena (pandemija, potres) javljaju se neizvjesnost i osjećaj gubitka kontrole.

Kad smo u neizvjesnosti, rastu zabrinutost i anksioznost. Stalnom brigom pokušavamo se pripremiti na sve scenarije koji bi se mogli dogoditi, nastojeći održati kontrolu nad našim životima.

Život u neizvjesnosti traži od nas da se mijenjamo – da usvojimo set novih vještina ili promijenimo način razmišljanja.

Miroslav: Ovo je sjajno i jako važno pitanje.

Dakle, imamo tri reakcije na stres: bori se, bježi ili smrzavanje. Uvijek radimo jedno od toga.

I zapravo, ovo nije toliko bitno. Jednostavno zato što se ova reakcija događa u trenutnoj situaciji. Akutno je. Ubrzo nakon što stres prođe (strah od sljedećeg potresa više nije sam stres nego anticipacija mogućeg stresa u budućnosti).

Dakle, jedna od ove tri faze traje vrlo kratko. To smo mogli vidjeti neposredno nakon potresa kada smo izašli na ulicu među ljude koji su napustili svoje domove. Prvih nekoliko minuta stres još djeluje, no nakon samo nekoliko minuta organizam metabolizira hormone stresa i mi se opuštamo. Ne svi, naravno. No, većina zapali cigaretu, počne se šaliti, počne šetati…

To je znak da je stres prošao i da se možemo vratiti davanju svrhe samima sebi, drugoj fazi oporavka i povratka u život.

4. ŽIN: Kako se motivirati, a ne emocije staviti pod tepih?

Sandra: Kad smo suočeni s teškim ili traumatskim situacijama, teškim emocijama – verbaliziranje ili prorada tih emocija nije laka, a ponekad nije ni moguća. No, činjenica je da emocije čine energetski naboj u tijelu i da ta energija treba nekako izaći van.

Ne moramo to napraviti uvijek na svjesnoj razini, ponekad je dovoljno kroz sport, ples, kreativne aktivnosti prepustiti se procesu i na nesvjesnoj razini izbaciti energiju iz sebe.

Savjeti za lakše nošenje s kriznim i stresnim situacijama:

  • Ako ste uznemireni, nemojte se na silu smirivati – radije lagano protresite tijelo (otresite ruke i noge, protresite ramena, leđa, poskočite ili zaplešite). Lagano tresenje olakšat će vam da izbacite unutarnji nemir. 
  • Ako vam se u tijelu javlja drhtanje od straha (npr. zbog potresa) – pustite da tijelo drhti, to je prirodan mehanizam kojim se stres otpušta iz tijela. Uzmite deku, topli napitak ili mekani jastuk, tražite zagrljaj ako vam to odgovara. Ako ne, možete i sami sebe obgrliti rukama – to aktivira neurološke puteve koji na nesvjesnoj razini smiruju tijelo i daju osjećaj sigurnosti.
  • Potaknite i djecu da u igri glume psića koji je izašao iz vode pa se želi istresti. Tako će i oni izbaciti dio straha iz sebe.
  • Tek tada pokušajte duboko disanje. Kad smo u stresu zaboravljamo disati i to nam čini još veću tjelesnu napetost. Zamislite da udišete zrak u napeto mjesto, a s izdahom se napetost otpušta.

Da biste lakše prolazili kroz neizvjesnost, upoznajte i osvijestite sebe te počnite usvajati nove vještine, navike ili osobne procese:

  • Fizička aktivnost je jedan od najboljih načina nošenja sa stresom. Briga o tijelu, zdrava prehrana, dovoljno sna, dovoljno vode – pomaže da se pobrinete za svoje osnovne fiziološke potrebe
  • Rutina koliko je god moguće u ovim uvjetima – ona vam daje sigurnost i vraća dio moći i kontrole.
  • Briga o svojim emocijama – izrazite ih, ne potiskujte. Pišite dnevnik, crtajte, razgovarajte s nekim.
  • Vaš krug podržavajućih ljudi – Važno je biti svjestan kakva vrsta podrške vam treba, kakve osobe vas pune energijom. Napravite popis osoba i njihovih osobina koje vam pomažu da se osjećate podržano, prihvaćeno i voljeno.
  • Kako sami sebe podržavate? Koje su to rečenice koje sami sebi govorite da se podržite? Razgovarajte sami sa sobom kao sa najboljim prijateljem. Empatija je najbolji lijek za ranjivost. 
  • Popis vaših snaga – možete li napraviti popis vaših snaga? Što je to u vama što vas drži? Upornost, hrabrost, odlučnost, optimizam, koncentracija, tolerantnost? Ili fino kuhate, kad prijateljica treba podršku znate ju utješiti … nastavite svoj niz
  • Osobni razvoj, mentalna higijena, ako je potrebno uz pomoć psihologa ili psihoterapeuta. Na taj način put prilagodbe može biti lakši i brži.

I na kraju, promjene su neizbježne, u nekim stvarima možete predvidjeti sljedeće korake, no u nekima to nije moguće. Kroz vježbanje i usvajanje gore pobrojanih elemenata, možete ojačati svoju unutarnju sigurnost i stabilnost te time ublažiti posljedice okolinske nesigurnosti i neizvjesnosti.

Kriza sama po sebi nije povezana sa psihopatologijom – događa se i dobro prilagođenima, sastavni je dio razvoja pojedinca (obiteljskog sistema, zajednice, radnog kolektiva). No, ako osjećate da vaše reakcije ometaju vaše svakodnevno funkcioniranje, svakako potražite stručnu pomoć.

Miroslav: Za ovo koristim Pozitivno ‘ali’ tehniku.

Dakle, ali koristimo uglavnom u negativne svrhe. Moram raditi, ali sam pod stresom.

Ovo je negativni ALI. Daje negativan rezultat.

Pozitivni ali je obrnut. Prvo stavimo ono što je problem, kažemo ali i onda ono što želimo. Time ostajemo u frekvenciji te željene misli i ne ugasimo njeno djelovanje time što ju pregazimo negativnom.

Dakle, kako bi to izgledalo u samomotivaciji i prihvaćanju emocija?

Još sam potresena, ali znam da to mogu promijeniti ako učinim nešto za svoj posao, druge ljude, zdravlje…
Strah me je, ali ipak mogu prošetati 20 minuta.
Nervozna sam, ali opuštajuće vježbe će mi pomoći.
Ljuta sam, no moj projekt na poslu može iskoristiti tu energiju pa ću krenuti raditi na njemu.

Foto: Pexels; privatna arhiva Sandre Popijač Tomšić i Miroslava Skendera

 

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!
Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori