Marijana Puljak: Trebaju nam poduzetnici koji će slobodno disati i stvarati nove vrijednosti, tako otvarati nova radna mjesta i plaće
Razgovarali smo s Marijanom Puljak, saborskom zastupnicom stranke Centar, u vezi aktualnih tema – menstrualno siromaštvo te povećanje minimalne plaće. U nastavku pročitajte cijeli intervju.
Marijana: Pod pojmom menstrualno siromaštvo misli se na činjenicu da su menstrualne potrepštine, zbog njihove cijene, nedostupne mnogim ženama, djevojkama i djevojčicama.
Prema istraživanju o menstrualnom siromaštvu kojeg je provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter krajem 2020. godine, menstrualno siromaštvo prisutno je i u Hrvatskoj.
Prema tim rezultatima, trećina žena u Hrvatskoj prisiljena je štedjeti na ulošcima jer su im preskupi.
Dio njih zbog previsokih cijena kupuje manje kvalitetne menstrualne potrepštine, dok više od 10 posto građanki Hrvatske nije u mogućnosti kupiti dovoljno uložaka ili tampona da bi ih redovito mijenjale.
Podjednak postotak njih ne može si priuštiti uloške uopće.
U Hrvatskoj porez na menstrualne potrepštine iznosi 25 posto, što je treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu.
Visoka stopa PDV-a na esencijalnu higijensku potrepštinu, o kojoj ovisi polovica stanovništva, povećava društvene nejednakosti te diskriminira osobe s menstruacijom.
Marijana: Dokument u kojem bi trebalo naglasiti financijsku neovisnost žena je Nacionalna politika za ravnopravnost spolova koja već šest godina ne dolazi pred Sabor na usvajanje. Toliko o zakonima i pravilnicima koji bi trebali osigurati jednak tretman i financijsku neovisnost žena.
Upravo zbog toga je Inicijativa zastupnica, svaka zastupnica zasebno, uputila zastupnička pitanja predsjedniku Vlade s jednim jedinim pitanjem – kad ćete Nacionalnu politiku poslati na usvajanje u Sabor?
Ono što je posebno važno jest financijska pismenost, koju bi trebalo uvrstiti u kurikulume škola od najranijih dana.
Marijana: Jedna nadstranačka inicijativa oko koje smo se okupile je Inicijativa za jaču zaštitu žrtava seksualnog nasilja. Pokrenuo je naš Klub, Centra i GLAS-a, a nastala je nakon više skandala prošle godine oko seksualnog nasilja na Sveučilištu, kada su se digle i žene u cijeloj regiji.
Članice Inicijative su predstavnice gotovo svih klubova u Saboru.
Osim verbalne podrške žrtvama nasilja, naša je dužnost da s mjesta najvišeg predstavničkog i zakonodavnog tijela pokrenemo jačanje institucija i alata kojim bi se puno više zaštitilo žrtve nasilja.
Jedan cilj smo već ostvarile, izmijenjen je kazneni zakon na način da je produljen rok za prijavu seksualnog nasilja, ranije je to bilo tri mjeseca.
Marijana: Mislim da se država ne treba miješati u definiranje iznosa minimalne plaće.
U Saboru sam iznijela primjere europskih zemalja koje nemaju zakonski definiran iznos minimalne plaće, na primjer Austrija, Danska, Finska i Švedska.
Najbolji način podizanja plaća, minimalne plaće, ali i plaća općenito, je podizanje produktivnosti rada. Realne plaće stvaraju se u proizvodnji, a ne državnim odlukama.
Treba nam bogato društvo koje će biti posljedica razvijenog gospodarstva, poduzetnici koji će slobodno disati i stvarati nove vrijednosti, tako otvarati nova radna mjesta i kroz produktivnost podizati plaće, a ne državne intervencije.
Marijana: Po većini pokazatelja i EU ljestvica koje govore o kvaliteti života u Hrvatskoj – mi smo na dnu. Možda su u nekim kategorijama od nas lošiji samo Bugarska i Rumunjska.
Kupovna moć građana Hrvatske je za trećinu niža od EU prosjeka. Jedino u čemu smo EU rekorderi, to je po razini korupcije.
Mi bismo mogli biti obećana zemlja, s obzirom na ljepotu krajolika, ljude, klimu, potencijale, no političke opcije koje upravljaju državom posljednjih 30 godina, dvije velike stranke na smjene, nisu se usudile provoditi toliko nužne reforme koje bi omogućile gospodarski rast i razvoj.
O reformama govore samo u vrijeme predizbornih kampanja, a kad dođu na vlast koriste je samo za provođenje populističkih mjera koje će im osigurati što duži ostanak na vlasti.
Hrvatskoj treba hitna reforma teritorijalnog ustroja, smanjenje jedinica lokalne samouprave, reforma javne uprave, pravosuđa, zdravstva, te smanjenje pritiska na poduzetnike da mogu stvarati nove vrijednosti i otvarati nova radna mjesta.
Marijana: Pažljiv, rekla bih. Ne trošim više nego što zaradim i prevrtim sve tri puta prije nego li se odlučim potrošiti.
Kad govorimo o stvaranju novca, nisam do sada imala hrabrosti upustiti se u poduzetničke vode, ali se divim ljudima koji imaju volje boriti se s cijelim sustavom birokracije koji je protiv njih.
Marijana: Da isto tako budu pažljivi, da štede, misle na budućnost i misle isto tako i o manje sretnim ljudima kojima je naša pomoć potrebna.
Marijana: Naučili su me kako je važno biti neovisan i imati svoj novac u džepu.
Kako potičem iz velike obitelji, imam dvije sestre i brata, otac je radio kao električar u tvornici, a majka je domaćica, nismo se mogli razbacivati. Uvijek smo vodili računa jedni o drugima, sa sestrama sam dijelila stvari, odjeću. Sve to me naučilo vrijednosti novca i kako treba paziti na troškove.
Marijana: Voljela bih da sam počela štedjeti ranije i da sam ranije naučila o raznim oblicima ulaganja, dionicama, fondovima i različitim načinima osobne štednje.
Marijana: Za sada ne mislim da sam nešto posebno griješila s novcem. Uvijek se može pametnije ulagati ili trošiti, ali generalno mislim da smo svi skupa, i kao obitelj, pametno upravljali s onim što bi zaradili.
Marijana: Novac nije najvažnija stvar na svijetu i ne može kupiti sreću, ali je jako važno da znate upravljati novcem.
Ne smijemo biti robovi novca, no za ženu je svakako važno da bude samostalna, neovisna o ikome, da je odgovorna za sebe, svoju karijeru i financijsku situaciju. Kad sama zarađuje svoj vlastiti novac tada može sama planirati, sama koristiti novac za svoje troškove, ali ga i oploditi kroz razne načine ulaganja. Zato je važno da se i konstantno educira.
Foto: privatna arhiva Marijane Puljak
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
