Razgovarali smo s Tonijem Milunom, najpoznatijim profesorom matematike u regiji o njegovom odnosu s novcem – kako štedi, u što ulaže te kako komentira financijsku pismenost u Hrvatskoj.

  • ŽIN: Koliko su Hrvati financijski pismeni?

Toni: Ne možemo baš biti zadovoljni, ali napredujemo.

Rezultati OECD testiranja financijske pismenosti pokazuju mali napredak od 2015. do 2019. godine, što je dobro. Ionako smatram da su koraci naprijed uvijek postupni i maleni, samo su padovi nagli i veliki.

  • ŽIN: Što nam najviše nedostaje u financijskoj pismenosti?

Toni: U financijsku pismenost spadaju tri komponente: znanje, ponašanje i odnos prema novcu. U znanju i ponašanju imamo prolaznu ocjenu, ali odnos prema novcu nam je loš. I dalje živimo za danas, ne misleći na sutra i nemamo stav da bi trebalo dugoročno štedjeti.

  • ŽIN: Što moramo naučiti djecu jer to ne uče u školi?

Toni: Puno toga – od odnosa prema novcu do izračuna složenog kamatnog računa i izrade otplatne tablice kredita.

Djeci bi dobro koristio džeparac jer tako uče vrijednost novca i postaju odgovorniji. Svako dijete bi trebalo znati da je novac rezultat rada i da ne nastaje sam od sebe na bankomatu ili na kreditnoj kartici roditelja. Osoba koja ima prosječnu hrvatsku plaću od 7000 kuna zarađuje oko 40 kuna po satu rada. Kad sljedeći put dijete pita novac (za npr. novu majicu), dobro je iznos preračunati u sate rada da stekne osjećaj vrijednosti.

  • ŽIN: Što je novac za tebe?

Toni: Nešto sporedno što dođe kao posljedica dobro odrađenog projekta, kao rezultat rada. On nastaje kad radim nešto što volim.

  • ŽIN: Kako ti upravljaš novcem, na što najviše trošiš, u što ulažeš?

Toni: Trošim na putovanja, radionice, razne seminare.

Nisam neki rasipni lik, srećom ne volim šoping, ali prije 10-ak godina sam postao svjestan koliko trošim na slatkiše i nebitne sitnice kad sam počeo voditi evidenciju troškova. Bilo je naporno, ali u 40 dana koliko sam je vodio, spoznao sam koliko trošim na slatkiše i nebitne sitnice pa sam se počeo odgovornije ponašati.

Ulažem na više načina – uglavnom investicijske fondove, dobrovoljni mirovinski fond, nešto u dionice, a dio u kriptovalute. Prije sam ulagao u stambenu štednju dok je bila isplativa, sad više nije.

  • ŽIN: Kako možemo minimizirati rizik kod ulaganja?

Toni: Jedno od osnovnih načela ulaganja je diverzifikacija – ne stavljaj sva jaja u istu košaru.

Nedavno mi je jedna mlada osoba rekla: ma ne treba ulagati u fondove, kriptovalute se više isplate.

Da, zadnju godinu dana kriptovalute su napravile boom. Ali sličan boom je bio 2017. nakon kojeg je uslijedio veliki pad, npr. Bitcoin je 2018. pao s 20 000 dolara na 3 200 dolara u svega nekoliko mjeseci. Možda se to dogodi opet.

Zato je dobro ostvarivati prinose iz više izvora, a moja preporuka je svakako mali dio uložiti u kriptovalute. Nikako ne veliki.

  • ŽIN: Koliko su djelatnici banaka financijski pismeni?

Toni: Uglavnom nisu jer se obrazuju u smjeru prodajnih vještina – trebaju nam prodati proizvode, ali ne znaju puno toga o njima. Prošle godine mi je studentica bila jedna djelatnica banke – osobni bankar. Nakon što smo na nastavi obradili otplatnu tablicu kredita, rekla je: A, to je to. Sad razumijem kako nastaje otplatna tablica kredita. A do tada je prodala stotine kredita.

  • ŽIN: Što bi ti volio da si znao ranije?

Toni: Puno toga. Volio bih da sam znao više o poduzetništvu i koliko je važna suradnja s osobama koje imaju komplementarna znanja mojima – da se nadopunjujemo.

  • ŽIN: Je li upravljanje novcem čista matematika ili tu igraju ulogu i uvjerenja i emocije i osjećaj vrijednosti?

Toni: Upravljanje novcem je više emocija, a manje matematika. Možeš znati izračunati koliko ćeš platiti kamata ako si u minusu 5 000 kuna, a onda u izlogu vidiš cipele (a imaš ih već pet pari sličnih doma, ali ove baš imaju lijepu kopču) i kupiš ih i odeš u minus.

Imaš znanje, ali na ponašanju i odnosu prema novcu trebaš poraditi.

  • ŽIN: Savjet našim čitateljicama – kako da se zauzmu za sebe, nadvladaju osjećaj manje vrijednosti i izbore za sva svoja prava.

Toni: Kad radim u timu, primjećujem da žene odrade veći dio posla, a onda muškarci pokupe više zasluga.

Drage žene, prestanite misliti da ste manje sposobne od muškaraca. Moja draga računovotkinja Veronika Galić mi je jednom rekla: Toni, 90 posto svega ti je stav. A ostalih 10 posto – isto stav.

Naravno, to je šala, ali često se sjetim toga kad vidim kako pojedinci imaju višak samopouzdanja, a manjak sposobnosti, dok je kod žena to uglavnom obrnuto.

Kontakt: Toni Milun, toni@tonimilun.com

Foto: privatna arhiva Tonija Miluna

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Želiš li saznati kako poboljšati svoju financijsku situaciju?

Prijavi se na naš newsletter i šaljemo ti besplatan vodič na e-mail!


Košarica

zatvori