Vuk Vuković: Smatram da strateška odrednica za Hrvatsku treba biti naglasak na skupa i kvalitetna dobra
Razgovarali smo s Vukom Vukovićem, ekonomistom, voditeljem Ekonomskog savjeta Udruge Glas poduzetnika te jednim od osnivača tvrtke Oraclum Intelligence Systems. Objasnio nam je što će za Hrvatsku značiti uvođenje eura, predstavlja li to znatan porast cijena, što on misli o slabostima i snagama hrvatskog gospodarstva te gdje vidi prostor za napredak malih i srednjih biznisa.
Vuk: Gospodarstvo svakako ima svojih svijetlih točaka, od turizma koji prehranjuje veliki dio stanovnika na obali, do IT industrije (gdje ubrajam i start-up zajednicu) koja je još uvijek mali dio BDP-a, ali raste i predstavlja najveći potencijal države, do dugogodišnjih izvoznika koji većinu prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima i već desetljećima uspijevaju unatoč političkim i birokratskim preprekama.
S druge strane, preveliki dio gospodarstva ovisi o državi i politici jer su nam sve javne institucije politički zarobljene. Postoji jaki paraprivatni sektor, politički uvezane firme, koje zajedno s političkim establishmentom održavaju status quo koji njima odgovara.
Upravo zbog ove zarobljenosti, institucija Hrvatska ne može ostvarivati snažan i održivi ekonomski rast, i tu leži naš najveći problem.
Ono što spašava Hrvatsku jesu upravo ranije spomenute svijetle točke; zbog njih smo relativno bogatiji od drugih zemalja jugoistočne Europe (pogotovo zbog turizma koji generira veliki preljev štednje, ali i potrošnje domaćem stanovništvu), no i tu postoji problem jer one rastu brže od nas pa je pitanje vremena kada će nas prestići.
Vuk: IT sektor svakako, tu smo jako konkurentni jer imamo kvalitetnu radnu snagu u tom polju plus što smo relativno jeftini u odnosu na zapadna tržišta.
Nije ni čudo stoga da u razvoju domaće start-up zajednice dominira upravo ovaj sektor.
Općenito se radi o firmama koje svoja tržišta imaju vani, to ih čini konkurentnima – kao i sve hrvatske izvoznike koji svoja tržišta imaju u inozemstvu te ne ovise o domaćoj politici.
Vuk: Hrvatski građani su već odavno prešli na euro. 85% domaće štednje je u eurima, cijene svih skupih dobara (nekretnine, pokretnine) su u eurima.
Razlozi tome su povijesni, Hrvati su još za vrijeme Jugoslavije izgubili povjerenje u dinar kao domaću valutu te su štedjeli u njemačkim markama. Euro je u našem mentalitetu samo zamijenio marku.
Zbog toga ne očekujem velike šokove prilagodbe. Može se, primjerice, čitati o očekivanom porastu cijena jer to je navodno bilo iskustvo svih zemalja koje su uvodile euro, ali istraživanja to demantiraju. Cijene jesu rasle u apsolutnom iznosu, ali su rasle i plaće, stoga relativno nije došlo do toga da je sve poskupilo.
Još jedna česta zamjerka je od strane izvoznika čija će dobra postati skuplja prema vani. No, kako već imamo de facto fiksni tečaj kune prema euru, taj problem su izvoznici imali i prije. Poanta njihovog uspjeha je ipak u kvaliteti dobara koje izvoze, ne nužno u cijeni.
Osobno smatram da bi to trebala biti strateška odrednica Hrvatske: naglasak na skupa i kvalitetna dobra – jer mi smo mala ekonomija i ne možemo konkurirati masovnom proizvodnjom, ali možemo isključivo kvalitetnim dobrima.
Tu je najbolji primjer Švicarska – zemlja sa skupim tečajem, ali to ih nimalo ne sprječava da imaju jaki izvoz jer izvoze visokokvalitetna i skupa dobra. To treba biti i naš smjer.
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
