Jeste li financijski zlostavljane: Kako prepoznati financijsko nasilje?
Nasilje nad ženama je gorući problem u Hrvatskoj, a u medijima i društvu nažalost postaje aktualno pitanje samo kada dođe do tragičnih, smrtnih slučajeve ili kada je riječ o javnosti poznatim osobama. O tom problemu treba češće progovarati i kao društvo trebamo tražiti rješenja.
No, osim fizičkog nasilja, ne smijemo zaboraviti ni na emocionalno i financijsko zlostavljanje žena o kojima se progovara vrlo rijetko.
Istraživanje pokazuje da se financijsko zlostavljanje u nezdravim partnerskim i obiteljskim odnosima događa jednako često kao i drugi oblici zlostavljanja.
Možda su i vaše bake, majke pa čak i vi same, pretrpjele neki oblik financijskog zlostavljanja, a da toga niste ni bile svjesne.
Žene često imaju manje prihode te su rjeđe vlasnice stambene nekretnine.
Mnoge od nas ne znaju što sve spada pod financijsko zlostavljanje i da kao takvo zapravo ima direktnu poveznicu s narušavanjem slobode i integriteta žene.
U Hrvatskoj čak ne postoje novija istraživanja o ovom obliku nasilja nad ženama, ali često su i sami podatci o tome koliko su žene manje plaćene od muškaraca veoma zabrinjavajući. Prema istraživanju DZS-a, objavljenom u ožujku 2018., razlika u plaćama između žena i muškaraca je veća od 10 posto i muškarci u svim zanimanjima imaju veću plaću.
Autonomna ženska kuća je 2003. godine provela istraživanje o nasilju nad ženama u Republici Hrvatskoj i ono je, među ostalim, pokazalo da čak 28 posto ispitanica nije imalo vlastitu zaradu, a više od pola njih je imalo prosječan mjesečni prihod manji od 600 eura. U istraživanju je sudjelovalo 976 žena dobnog raspona od 18 do 65 godina.
Osim prihoda, na financijsku slobodu utječe i vlasništvo nad stambenom nekretninom pa bih iz spomenutog istraživanja Autonomne ženske kuće još izdvojila kako je u poduzorku žena koje žive sa bračnim/izvanbračnim partnerom samo 4 posto njih imalo vlasništvo tog stambenog prostora.
Partner je bio vlasnik u 16 posto slučajeva, dakle četiri puta češće.
Financijsko zlostavljanje uključuje kontrolu mogućnosti žrtve da stječe, koristi i odlučuje o financijskim sredstvima.
Žene koje su žrtve takve vrste nasilja mogu od strane svog partnera biti spriječene da rade i zarađuju.
Također, on im može ograničiti financijska sredstva ili čak oduzeti vlastiti novac.
U takvoj zajednici, žene rijetko imaju potpuni pristup novcu i drugim resursima.
Kad imaju novac, često moraju paziti na svaku kunu i partneru opravdavati na što su potrošile novac.
Oblici financijskog zlostavljanja, kao i drugih vrsta nasilja, razlikuju se od situacije do situacije. Ponekad zlostavljač može primijeniti suptilne taktike poput manipulacije, dok drugi zlostavljači mogu biti otvoreniji, zahtjevniji i zastrašujući. Na kraju, cilj je uvijek isti – steći moć i kontrolu u odnosu.
Iako se smatra manje opasnim od ostalih oblika zlostavljanja, financijsko zlostavljanje jedan je od najmoćnijih metoda zadržavanja žrtve u zarobljeništvu.
Istraživanja pokazuju da su žrtve često previše zabrinute zbog svoje sposobnosti da financijski osiguraju sebe i djecu kako bi prekinule vezu. Osim toga, financijska nesigurnost jedan je od glavnih razloga zašto se žene vraćaju nasilnom partneru.
Žene kao žrtve se osjećaju manje vrijednima i nesigurnima u sebe zbog financijskog zlostavljanja koje onda prati i emocionalno zlostavljanje.
Također se moraju snalaziti na različite načine jer nemaju novaca za osnovne životne potrepština, a to može utjecati i na kvalitetu života djece koja su pogođena takvim životnim situacijama.
Financijsko zlostavljanje čini ženu ranjivom te izloženu fizičkom nasilju.
Bez pristupa novcu, kreditnim karticama i drugoj financijskoj imovini, izuzetno je teško napraviti bilo kakvu vrstu planova i promjena.
Ako je dečko ili suprug nasilna osoba, žena mora otići, a to je teško bez novca ili kreditne kartice. Oni koje uspiju otići, često se suočavaju s velikim poteškoćama u pronalaženju dugoročnog smještaja pa čak i posla.
Često je riječ o ženama koje nemaju radnog iskustva ili nemaju kreditnu sposobnost pa to sve otežava novi početak. Zato im je teško stvoriti neovisnost i dugoročnu sigurnost. Vjerujem da se i mnoge žene iz Sigurnih kuća vraćaju nasilnicima zbog zabrinutosti oko financijske stabilnosti, a osobito ako imaju djecu.
Smatram da je jako važno da žene prepoznaju financijsko zlostavljanje prije nego što eskalira te ih dovede do financijske ovisnosti o partneru i nemogućnosti zaposlenja.
Isto tako, svoje prijateljice, kćeri, kolegice i druge žene moramo educirati i savjetovati da one imaju pravo kontrolirati svoj život, posao i financije.
Životni partneri mogu koristiti jednu ili više taktika kako bi ženi oduzeli financijsku slobodu. No, kao što je jedan šamar fizičko nasilje, tako je i samo jedan način financijskog zlostavljanja znak za uzbunu.
Kada dečko ili suprug kontroliraju novac koji je žena zaradila ili uštedjela, oni iskorištavaju njene resurse.
Evo nekoliko primjera različitih načina financijskog zlostavljanja od strane partnera:
• Pokušavaju kontrolirati novac koji je žena zaradila ili uštedjela
• Koriste njenu imovinu u svoju osobnu korist bez suglasnosti i dogovora
• Uzimaju novac te koriste kreditne kartice bez odobrenja
• Ruše kreditnu sposobnost prekoračenjem limita i neplaćanjem računa
• Posuđuju novac bez vraćanja
• Traže pravo na ženin novac ili imovinu (pokretnine i nekretnine)
• Zahtijevaju da preda plaću, lozinke i kreditne kartice
• Očekuju da plati njihove račune ili njihove obaveze
• Zahtijevaju da ih žena izvuče iz teških financijskih situacija
• Oduzimaju plaću, štednju ili druge izvore zarade
• Brane zapošljavanje
• Kontroliraju poslovanje i napredovanje
Piše: Maja Belušić, maja.belusic@dobraprica.hr; urednica i pokretačica portala www.femisfera.com
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
