Što je zapravo tuga?

Tuga se javlja kad spoznamo da život neminovno sa sobom donosi i neke stvari, ljude i situacije, koje bismo, da možemo birati, radije izbjegli.

Loša je vijest da ne možemo uvijek birati. Život je ponekad nepredvidiv i težak (čak i okrutan), ljudi su nesavršena bića s bezbroj mana (čak i oni oko nas pa i oni koje jako volimo), u životu gubimo neke stvari i neke ljude, i naposlijetku, sve ima svoj kraj. Baš sve, i dobro i loše. A to je zapravo, kad dobro razmislimo, dobra vijest.

Kad nas posjeti tuga, dolazimo do neizbježnog zaključka: U ovom trenutku, tako je kako je. Nema nam druge nego tu neminovnost prihvatiti.

Tuga znači da nismo zadovoljni sami sobom, svojim postignućima ili pak s nečime do čega nam je stalo. To se odnosi i na ljude i na okolnosti – obiteljske, poslovne, životne.

No, tuga je ujedno i znak da nam je do nekog ili nečeg stalo – i to za nas može biti okidač i signal da trebamo krenuti u nužnu promjenu.

Tužni ste jer nemate dovoljno novaca? Niste sami!

Kada dobro razmotrimo razloge tuge, straha, pa i depresije kod mnogih osoba, postat će nam jasno tko/što je među glavnim krivcima: Novac, odnosno nedovoljno novca.

Loše financijsko stanje jedan je od glavnih razloga da se osjećamo bespomoćno – ako nam nedostaje novaca, ne možemo se brinuti za sebe, za svoje bližnje, za svoju imovinu, a to može biti zastrašujuće. Povezanost mentalnog i financijskog zdravlja je očita, čak klinička – kad smo u dugovima koje ne možemo servisirati, postoji tri puta veća vjerojatnost da ćemo razviti neki oblik mentalnog problema.

Financijski problemi nikad nisu jednostavni i nipošto ih ne smijemo ignorirati. Ako su novci uzrok tuge, uznemirenosti, očaja, možda je najbolje da vaš prvi korak bude zapravo – korak unatrag.

Znamo da je teško otvarati nakupljene račune kad znamo da nemamo novaca da ih platimo, no ako ih otvorimo, složimo, izračunamo, odnosno ne izbjegavamo, imat ćemo osjećaj da kontroliramo situaciju. A to je već puno bolji osjećaj. Znat ćemo gdje smo, i tek tada možemo planirati kako da dođemo tamo gdje želimo biti.

Ako previše trošite, razmislite koju potrebu time zadovoljavate, koju prazninu time popunjavate. Zamijenite tu skupu tehniku samorazveseljavanja šopingom nekom dostupnijom: pročitajte knjigu, vježbajte, počnite meditirati, družite se s prijateljima.

U svakom slučaju, budite iskreni prema sebi i ne zabijajte glavu u pijesak.

Posjetite svojeg osobnog bankara ili razgovarajte s prijateljicom koja se bolje od vas razumije u financije, i probajte zajedno iznaći rješenje – ono zapravo uvijek postoji, samo ga možda ne vidite. I ne, niste jedini s financijskim problemima, i to nije sramota.

Je li tuga samo i jedino problematična emocija?

U današnjem društvu, tuga ima isključivo negativni predznak.

Self-help literatura upućuje nas da mislimo pozitivno, da imamo pozitivan stav, ponašanje, a tuzi se lijepi etiketa problematične i negativne emocije koje se pošto poto hitno treba riješiti. I zamijeniti je srećom, jer bi svi trebali biti happy. Jednom rječju, trebali bismo imati život kakav postoji samo u reklamama.

Da je tome tako, evolucija bi se već davno pobrinula da čovjek 21. stoljeća tugu ne osjeća. Očito evolucija s tugom ima neki drugi plan jer inače tuga više ne bi bila tu – ona je i danas s nama jer je jedna od emocija koja nam pomaže u preživljavanju.

Kao što nas strah priprema za bori se ili bježi situacije, tako nam i tuga pomaže doslovce da preživimo.

No, evolucijska korist od tuge tek je nedavno prepoznata.

Kako tuga može biti nešto dobro?

Razvojem neuroznanosti i fMRI tehnologije, koja je omogućila da zavirimo u ljudski mozak, znanstvenici su počeli uviđati što se događa u našem mozgu kad smo tužni te kako to utječe na naše misli i ponašanje. Iako su zadovoljstvo i sreća jako poželjne emocije u određenim situacijama, upravo tuga u određenim okolnostima ima svoje prednosti.

Naime, istraživanja pokazuju da tužno raspoloženje sa sobom donosi poboljšanu pažnju na vanjske detalje, smanjuje našu spremnost na osuđivanje i greške koje s time idu, jača našu ustrajnost, velikodušnost i dobrotu prema drugima.

Kad smo tužni, pouzdaniji smo svjedoci, osjetljiviji na društvene norme i bolje pamtimo.

Uz to, tuga je i motivator jer nam služi kao alarm da trebamo uložiti više napora i želje da bismo izašli na kraj s nekim izazovom.

Svi ti rezultati ukazuju na činjenicu da tuga tuga ima važnu ulogu u ljudskoj sposobnosti prilagodbe te da bismo je trebali zapravo prihvatiti kao važan element našeg repertoara emocija.

Tuga nije depresija, a mindfulness nam pomaže kao prevencija

Važno je ovdje napomenuti da postoji značajna razlika između prolaznog i kratkotrajnog tužnog, turobnog raspoloženja i dugotrajnog stanja tuge koja ne prolazi, odnosno poremećaja kojeg zovemo klinička depresija.

Nažalost, statistike o depresiji govore o njenom velikom porastu.

Određeni tipovi depresije karakteristični su upravo za žene, a povezani su s periodom nakon poroda, perimenopauzom i menstrualnim ciklusom, sa svim dramatičnim fizičkim i hormonalnim promjenama koje uz to idu. Svjetske statistike kazuju da se dvije trećine onih koji izvrše samoubojstvo bore s depresijom, a od onih kojima je dijagnosticirana depresija, jedan posto žena i sedam posto muškaraca izvrši samoubojstvo.

Stoga, ako se više od par tjedana osjećate tužno i turobno, nemate energije, spavate i jedete ili premalo ili previše, imate problema s razmišljanjem, stvari ne idu na bolje, nego se pogoršavaju, postoji mogućnost da ste razvili depresiju – to znači da hitno trebate potražiti stručnu pomoć jer stručnjaci depresiju nazivaju i rak duše – nikako je ne smijemo olako shvatiti niti ju možemo sami liječiti.

Uz stručnu pomoć, okolina koja nas podržava bit će presudna da ponovno budemo dobro.

Mindfulness kao tehnika mentalnog treninga i meditacije pomaže u sprečavanju depresije, a najviše istraživanja pokazalo je upravo moć mindfulnessa u sprečavanju ponovljenih depresivnih epizoda.

Jer ako ste doživjeli jednu težu depresivnu epizodu, vjerojatnost da će se vratiti vrlo je velika, pogotovo ako nam okolnosti ne idu na ruku – stres, problemi na poslu i u obitelji, pandemija, potresi…

Što kaže mindfulness? Kaže: Dobro došla, tugo!

Naravno, da možemo birati, uvijek bismo se odlučili za sreću, nitko ne bi svojevoljno odabrao tugu. No, tijekom svojeg života svi ćemo je osjetiti, prije ili kasnije. Nekog će posjećivati češće, nekog rjeđe, ovisi to i o karakteru, i o genetici, i o životnim okolnostima. Dobro je zato imati unaprijed pripremljen odgovor na tu situaciju.

Tuga uvijek dolazi s razlogom i nešto nam poručuje

Zamislite da, umjesto da joj se nogama i rukama opiremo, da je dočekamo raširenih ruku i pitamo: Što mi želiš reći? Kakvu poruku nosiš?

Jer tuga upravo iz tog razloga i dolazi, da nas na nešto upozori. I uvijek ima svoje mjesto u našem tijelu, na koje možemo usmjeriti pozornost, blagost prema sebi, i tada djelovati.

8 načina kako ugostiti tugu

Kada sljedeći put pokuca na vaša vrata, evo kako možete ugostiti tugu:

1. Obratite pozornost na mjesto u tijelu u kojem osjećate tugu – upravo zato i znate da ste tužni. Zapitajte se: Kako ja zapravo tugu osjećam u svojem tijelu? Gdje je njeno mjesto?

2. To mjesto može biti u glavi, na licu, u srcu, možda ćete je osjetiti kao težinu na remenima ili bol u trbuhu. Pogledajte kakav oblik i boju ima tuga, osvijestite ga. Na taj način, tuga više neće biti apstraktna, nego bliža, konkretnija.

3. Kada je vizualizirate, recite sami sebi: Dobro došla, tugo. Znam da si tu, prepoznajem te.

4. Nemojte ju pokušati otjerati (to je ionako jalov trud, neće vam uspjeti), nego ju jednostavno pustite da bude prisutna. Možete joj dati i ime.

5. Pitajte tugu: Što si mi došla reći? Koju mi poruku nosiš? Što želiš da znam?

Poslušajte odgovor koji će doći u obliku misli ili slika. Polako, bez žurbe.

6. Udišite svježi, zdravi, ljekoviti zrak baš u to mjesto u tijelu gdje je tuga. Zamislite kako taj zrak ulazi u oblik tuge te kako se ona svakim udahom sve više razrjeđuje, izlazi iz vašeg tijela, postaje sve manja i slabija. Primijetite kako se sa svakim udahom mijenja. Udišite tako dugo dok ne osjetite barem malo olakšanje.

7. Kada oblik bude jedva primjetan, recite tuzi: Kad mi više nemaš što poručiti, slobodno otiđi. Sretan ti put!

8. Primijetite kako je trag tuge skoro neprimjetan u vašem tijelu. Ako nikako ne želi otići, možete joj reći: Ok, ti ćeš otići kad mi više ne budeš trebala. Nakon nekog vremena, možete sve ovo ponoviti.

Na kraju krajeva, možda vam je tuga donijela poruku koju mindfulness uvijek nosi:

Ovaj trenutak možda nije savršen, nije baš onakav kako bi ti htjela, ali to je sve što imaš sada i ovdje. Tako je kako je. I uskoro će biti drugačije.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori