Jesu li mirovine garantirane: Vrste mirovinskih stupova i njihove razlike
Planiranje mirovine nikad nije bilo važnije, osobito za zaposlene žene i poduzetnice. Eva Horvat i Klaudija Šebalj Jušić iz Raiffeisen mirovinskih fondova održale su webinar na temu mirovina u Hrvatskoj. Svaki mirovinski sustav na svijetu zasniva na solidarnosti i štednji, ali to nije dovoljno za njegovo razumijevanje.
Prvi mirovinski fond je osnovan 1875. godine u SAD-u, a danas je u Europi više od 6000 mirovinskih fondova. Produljenje životnog vijeka najveći je izazov kad su u pitanju mirovine.
Globalizacija, automatizacija i demografske promjene ubrzano transformiraju tržišta rada, a sad je to dodatno ubrzala i pandemija.
Pojavljuju se novi oblici nestandardnog rada, posebno poslova koji se oslanjaju na nove tehnologije.
U mnogim je slučajevima nestandardni rad povezan s nižim primanjima, što obično utječe na dugoročne financijske izglede.
Nestandardni rad odnosi se na raznoliku skupinu radnika, a najčešći oblici nestandardnog rada su samozapošljavanje, rad s nepunim radnim vremenom i privremeni posao, a tu spadaju i poduzetnici.
Nestandardno zapošljavanje čini više od jedne trećine zaposlenosti u OECD-u, taj trend se povećava.
Posao s nepunim radnim vremenom trostruko je češći među ženama nego među muškarcima, a samozapošljavanje je osobito često među starijim radnicima.
Većina mirovinskih sustava izgrađena je na pretpostavci stabilne, linearne karijere. To znači da su na početku radnog vijeka primanja niža, a kasnije rastu. Nažalost, ta pretpostavka za poduzetnike ne vrijedi jer primanja mogu varirati kroz godine i biti suprotna od onoga što se pretpostavlja za jednu stabilnu linearnu karijeru.
U prosjeku 15 zemalja OECD—a, umirovljeni samozaposleni primaju prosječno 22 posto niže mirovine od umirovljenih zaposlenika. Također, treba istaknuti da je jedan od razloga niske mirovine i slabo razumijevanje mirovinskog sustava.
Brojni ispitanici na razini EU su potvrdili da ne razumiju mirovinski sustav i način štednje za mirovinu. Mirovinski sustavi jesu komplicirani i složeni. Isto tako, veliki broj ispitanika na razini EU se brine da neće imati dovoljna primanja u mirovini, objasnila je Eva Horvat, članica uprave Raiffeisen fondova.
U Hrvatskoj je situacija dramatična po pitanju mirovina.
Naime, 1950. godine na šestero zaposlenih bio je jedan umirovljenik, 1980. godine na četvero zaposlenih bio je jedan umirovljenik, a 2000. je 1.36 zaposlenih na jednog umirovljenika. To postaje neodrživo što znači da se ne možemo osloniti na međugeneracijsku solidarnost jer doprinosi za mirovine iznose svega 15 posto, objasnila je Eva.
Od mirovinskih doprinosa, u proračun stigne oko 24 milijarde kuna godišnje, a trošak mirovina iznosa 42 milijarde kuna godišnje. Država razliku pokriva drugim prihodima i zaduživanjem, uz sve to mirovine su jako niske, čak više od 40 posto mirovina je niže od 2000 kuna. Sve veći broj umirovljenika, dovest će do nove strukture stanovništva po dobnim skupinama, a to će imati značajan utjecaj na mirovinski sustav.
Mirovinski sustav u RH od 2002. godine zasniva se na 3 stupa:
Mirovinski sustav se temelji na obveznim doprinosima koji čine 20 posto bruto plaće – 15 posto ide u prvi stup, a u 5 posto u drugi stup. Mirovinu iz prvog stupa isplaćuje HZMO (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) – državna riznica, a iz drugog stupnja mirovinu isplaćuje MOD (mirovinsko osiguravajuće društvo). Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) isplaćuje iz drugog i trećeg stupnja.
Mirovine su garantirane, međutim iznos nije. S obzirom na to da je sve više umirovljenika, situacija u budućnosti neće biti dobra i sredstva iz prvog stupa neće biti dostatna za pristojan život, istaknula je Klaudija.
Nažalost, ne možemo znati koliko je dosad uplaćeno u naš prvi stup jer taj dio mirovinskog sustava nije kapitaliziran. Možemo izračunati, ali ta sredstva su potrošena na trenutne umirovljenike pod pretpostavkom da će isto učiniti generacije nakon nas. Takvi sustavi su neodrživi na dugi rok zbog starenja stanovništva.
Kad su u pitanju drugi i treći stup, to možemo znati jer se to uplaćuje na poseban fond. Isto tako, taj nas novac čeka i jednog dana ćemo moći raspolagati cjelokupnim iznosom.
Sredstva u drugom i trećem stupu su nasljedna, svatko tko danas radi i uplaćuje ta sredstva, dobit će ih, a u slučaju smrti sredstva će naslijediti njegovi zakonski nasljednici.
Piše: Ana Dukić
Članak preuzet s: Women in Adria
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
