Cijene nekretnina u urbanim sredinama porasle su u nebo i postale praktički nedostižne za mnoge. Tržište dionica je od nastupa Covid-19 pandemije doživjelo nekoliko naglih padova i uspona. Obveznice zbog niskih kamatnih stopa gotovo da i ne daju bilo kakav povrat malim ulagačima, kao uostalom ni štedni polozi kod banaka.

Istovremeno razne poticajne mjere u najrazvijenijim državama diljem svijeta pobuđuju strahove od moguće inflacije zbog sve veće novčane mase u opticaju.

Upravo unutar ovog okruženja, mnogi si postavljaju pitanje predstavljaju li kriptovalute i drugi oblici kriptoimovine možda isplativiju alternativu tradicionalnim oblicima štednje i investiranja?

Strah od novih tehnologija i strah od propuštene prilike

Protivnici ovog oblika investiranja naglašavaju da je riječ o virtualnoj imovini koja u stvarnosti ne postoji pa bi i njena stvarna vrijednost trebala biti jednaka nuli.

Istovremeno pobornici kriptoimovine kao oblika investiranja naglašavaju da je digitalna imovina utemeljena na blockchain tehnologiji koju smatraju tehnologijom budućnosti te da se upravo u ovome području mogu očekivati ogromni povrati koji kod gotovo nijednog drugog ulaganja nisu mogući. Odgovor na ovo pitanje naravno nije tako jednostavan.

2 osnovna pravila investiranja

Pođimo od osnovnih pravila investiranja.

  • Nemoj izgubiti sav novac

Pravilo broj jedan kod investiranja je uvijek bilo i ostalo nemoj izgubiti novac. Sigurnost naših investicija bi stoga trebala biti na prvome mjestu, a povrat bi se uvijek trebao staviti u relaciju s rizicima koje preuzimamo kod pojedine investicije.

Na kraju dana, onaj koji ne razumije u što ulaže ima bitno bolje šanse da udvostruči svoj novac na ruletu, nego kroz investiranje u složene financijske instrumente.

  • Detaljno prouči svaku investiciju i razumi ono u što ulažeš

Tako iz pravila broj jedan nemoj gubiti novac proizlazi odmah i sljedeće pravilo detaljno prouči svaku investiciju i razumi u što ulažeš. Upravo temeljem ova dva pravila jasno je da slijepo prihvaćanje stavova protivnika i pobornika kritpoimovine u svakome slučaju nema smisla.

Primijenimo temeljna ekonomska načela na nove tehnologije.

Prva lekcija iz ekonomije redovito se veže uz graf ponude i potražnje.

Kada se smanji ponuda određenog proizvoda, primjerice hotelskih soba u srcu sezone na Hvaru, cijena raste. Isto tako kada se smanji potražnja za određenim proizvodom, primjerice kućama u dijelovima Slavonije iz kojih potencijalni kupci masovno iseljavaju, onda cijena pada.

Isti princip vrijedi za dionice, obveznice i sve druge oblike ulaganja.

Međutim, kada ulažemo, nije nam samo bitna trenutna cijena, već pokušavamo predvidjeti i kakva će biti cijena određene imovine u budućnosti. Tako naprimjer, kada razmatramo kupnju stana u Osijeku za 120 000 eura, onda takva investicija ima samo smisla ako očekujemo da taj isti stan za deset godina neće vrijediti samo 90 000 eura. Međutim, ako se nastavi sustavno iseljavanje i nema osoba koje žele kupovati stanove u Osijeku, onda je teško za očekivati rast cijena, a moguć je i njihov pad.

Ovu jednostavnu logiku možemo primijeniti i na kriptoimovinu.

Kako onda znati predstavlja li određena kriptoimovina dobro ulaganje?

Dobro ulaganje je ono koje donosi dobre i predvidive povrate (dividende) i ima stabilan rast vrijednosti.

Većina kriptoimovine ne donosi izravne povrate kao što je to primjerice slučaj s nekretninama (najamnina) ili dionica (godišnja raspodjela dobiti kroz dividendu). Stoga postaje još bitnije da možemo procijeniti porast njihove vrijednosti s vremenom. Kao što smo iznad već utvrdili, vrijednost će porasti ako potražnja bude veća odnosno ponuda manja.

Srećom, jedan od dva navedena faktora unaprijed možemo znati.

Naime, točno je određen maksimalni broj bitcoina i mnogih drugih jedinica kriptovaluta koje se mogu rudariti (stvoriti). Dakle, možemo govoriti o relativno stabilnoj ponudi većine kriptoimovine koja će umjereno padati kako se sve veći udio u maksimalnome broju bude rudario. Ostaje stoga samo procijeniti kolika će biti potražnja za određenom kriptoimovinom poput primjerice bitcoina.

O čemu ovisi potražnja za kriptovalutama i što je to zabluda da postoji veća budala?

Potražnja uglavnom ima dva izvora, jedan je stvarna potreba za nečim, a drugi je što bi Amerikanci rekli hype.

Svi trebamo krov nad glavom. Stoga je i potražnja za stanovima redovito utemeljena na stvarnim potrebama. Međutim, slom tržišta nekretnina u SAD-u koji je prouzročio ekonomsku krizu u SAD-u 2008. godine, pokazao je kako ljudska pohlepa i strah da se ne propusti prilika za kupnjom vlastite nekretnine može dovesti do umjetnog pumpanja cijena nekretnina, stvaranja balona i na kraju pucanja jednog cijelog sektora.

Ulaganje u nešto samo iz razloga što ono trenutno raste u vrijednosti i što će očekujete da će se već pronaći netko tko će sutra platiti još i više za to, zove se greater fool theory. O ovoj zabludi je riječ kada niste sigurni vrijedi li nešto što kupujete uistinu onoliko koliko plaćate za to, ali hej, svi drugi plaćaju toliko i cijena svaki dan raste, pa će se valjda naći veća budala da sutra plati i više za to nešto.

Upravo na ovoj zabludi mnogi investitor-početnici gube izrazito puno novca.

Kako odrediti stvarnu vrijednost kriptoimovine?

Kako je kriptoimovina novi oblik imovine, nije jednostavno odrediti njihovu stvarnu vrijednost čak i ako ste stručni za određeno područje. Kako smo definirali da je ponuda za određenom kriptoimovinom ograničena, valja postaviti pitanje, kolika će u budućnosti biti stvarna potražnja kada iz potražnje isključimo neutemeljeni hype.

Upravo ovdje sada ulazimo u dubinsku analizu određene kriptoimovine; Moramo proučiti koja je njezina svrha, koliko ona već danas može ispunjavati tu svrhu, koliki je broj korisnika danas i da li je vjerojatno da će se ovaj oblik kriptoimovine nametnuti kao globalno rješenje za neki problem itd.

Primjerice, uzmimo tzv. ether koji je programibilna kriptoimovina. Ako očekujemo da će ether poslužiti kao temelj za razvoj novih financijskih prozivoda u sferi decentraliziranih financija te da će tu ulogu bolje ispunjavati od drugih inačica kriptoimovine, onda bi ether mogao biti pametno ulaganje. Naime, što više proizvoda bude temeljeno na sustavu koji koristi ether, to će biti veća potražnja za njim, a time će im dugoročno stvarno i porasti cijena.

S druge strane, uzmemo li popularni dogecoin kao primjer, onda ovdje nemamo nikakvu stratešku prednost ove kriptovalute, izuzev njene trenutne popularnosti.

Međutim, dogecoin nije popularan kao sredstvo plaćanja ili kao sredstvo za bilo što drugo osim investiranja. Dakle, riječ je o hypeu, a ne o nekoj stvarnoj vrijednosti. Posebno u kombinaciji s činjenicom da ovdje ponuda nije jednako ograničena kao kod drugih kriptovaluta, očito je da je dogecoin dugoročno loša investicija. 

Međutim, valja naglasiti da su ovo samo primjeri temeljem kojih se predstavljaju osnove donošenja investicijskih odluka. Ako želite ulagati u kriptoimovinu, pred vama je dugi put istraživanja i edukacije.

Ako se zanimate za kriptoimovinu, nove tehnologije, digitalizaciju i druge vezane teme, ulaganje u kriptoimovinu bi moglo poslužiti kao zanimljiva i potencijalno visoko isplativa nadopuna vašim klasičnim investicijama. U suprotnome je bolje držati se jednostavnijih ulaganja koja zahtijevaju manje praćenja trendova.

Odakle krenuti, koga pitati i što izbjegavati?

Kao što je slučaj s cijelim tržištem financijskih usluga, tako i u sferi kriptoimovine postoji veliki broj savjetnika, stručnjaka i posrednika koji će vam davati besplatne savjete oko ulaganja u kriptoimovinu. Savjetnike koji vam kažu da je neka stvar X izvrsna investicija – treba izbjegavati u širokom luku. Ništa u životu nije besplatno, a slušanje financijskih savjeta vas može jako skupo koštati. Savjetnike u ovoj sferi morate shvatiti kao prodajne predstavnike u autosalonu. Prodajni predstavnici uistinu znaju mnogo o svom proizvodu bio on automobil ili bitcoin.

Međutim, oni nisu dužni predstaviti vam baš sve za vas relevantne informacije niti će to redovito učiniti. Većini naime nije u interesu ostvariti najbolji učinak za vas, već prodati onaj proizvod kod kojeg imaju najveću proviziju, pa ako vi na tome zaradite, super. Gotovo pa uvijek se lošija kvaliteta nekog financijskog proizvoda nadoknađuje većim provizijama za posrednike i financijske savjetnike, kako bi osigurali prodaju.

Stoga je jedini ispravan način da se sami naoružate znanjem i shvatite materiju.

Ako ste suvereni u znanju oko bilo kojeg oblika investicija i znate što želite, onda uistinu možete čuti i neke korisne informacije od pružatelja usluga u ovome sektoru. Dok međutim ne dođete na razinu da možete ciljano postavljati pitanja, morate se obrazovati. Zbog toga evo par savjeta oko edukacije u području kriptoimovine:

Na hrvatskom jeziku imate izvrsnu knjigu vezanu za kritpovalute i njihov način funkcioniranja: Knjiga je dostupna u velikome broju knjižnica u Hrvatskoj pa je možete i besplatno proučiti, a sadrži sve osnovne informacije s tehničkog i pravnog aspekta. Također imate cijeli niz zanimljivih blogova i web stranica.

Međutim, informacije tamo isto valja uvijek uzeti sa zrnom soli jer su portali i blogovi često sponzorirani. Za početak, bacite oko na: Coindesk i Coin Market Cap.

Završno, možete i razmisliti da se uključite u cijeli niz udruga vezanih uz blockchain i kriptovalute, a koje postoje u svim većim gradovima u Hrvatskoj. Naravno, i ovdje napomena, rekla-kazala savjeti uglavnom rezultiraju najlošijim investicijskim rezultatima pa svaku informaciju osobno provjerite.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Želiš li saznati kako poboljšati svoju financijsku situaciju?

Prijavi se na naš newsletter i šaljemo ti besplatan vodič na e-mail!


Košarica

zatvori