Maja Obrovac Glišić: Ljudi češće obolijevaju zbog načina na koji jedu, a ne zbog onoga što jedu
Maja Obrovac Glišić poznata je nutricionistica posvećena podršci plodnosti i reproduktivnom zdravlju putem hrane. Vlasnica je obrta Maja OG, a vodi i blog gdje možete pronaći razne odgovore na pitanja u vezi zdrave prehrane, začeća, ali i raznih bolesti i kako ih spriječiti.
Maja: Kao magistra nutricionizma fokusirana na plodnost, za život zarađujem savjetovanjem parova koji se pripremaju na začeće ili su u postupku liječenja neplodnosti. Iako je moj poduzetnički put 2018. godine u Hamburgu krenuo s idejom da parove koji su odlučili proširiti obitelj, proaktivno pripremim na svjesno začeće u smislu optimizacije nutritivnog statusa, vrlo brzo je fokus prešao na problem neplodnosti i korektivni pristup.
Kako je velik dio uzroka neplodnosti u oba spola povezan s nutritivnim statusom, nutritivnim deficitima, bolestima povezanim s prehranom (inzulinska rezistencija, dijabetes, metabolički sindrom itd.), nutricionistički savjeti su na putu do bebe neizostavni. Najveći broj klijenata su mi ipak žene, a ne kompletni parovi iako je uzrok neplodnosti s muške strane postao jednako ozbiljan, ako ne i ozbiljniji problem.
Kod žena su endometrioza i sindrom policističnih jajnika vodeći uzroci neplodnosti i moji savjeti vezani uz prehranu i način življenja vezan uz prehranu, daju odlične rezultate u kontroli bolesti, olakšanju začeća i prevenciji pobačaja.
Klijentice i klijenti savjete mogu dobiti kroz 1:1 grupni rad, e-knjige i online tečajeve. Pričanje o hrani i menstrualnom ciklusu kao petom vitalnom znaku žene, neopisivo me raduje. Mislim da je to prava prevencija neplodnosti kod žena.
Ono što mi predstavlja izazov je odabir modela izvođenja samog savjetovanja jer je interes za 1:1 savjetovanje postao prevelik, a broj sati u danu koji sam za posao spremna izdvojiti je kraći od kada sam majka.
Maja: Ono što je mene oduvijek radovalo i pokretalo jest sam rad. Kako mi ništa nije bilo teško raditi, nisam imala problem tražiti i naći neki posao i kako sam od srednjoškolskih dana privređivala, uvijek sam imala novca koliko mi je trebalo. To uvjerenje, da ga uvijek imam za sve što mi treba, prati me od početka i traje i danas.
Ono što se mijenjalo je da se novac samo teško zarađuje (teškim radom). Ako nije teškim radom, nije pošteno. Godinama sam radila na tome da radeći ono što volim, pristojno i privređujem. A još uvijek radim na tome da u tome što volim raditi, ne moram pretjerivati kako bih pristojno zarađivala.
Foto: Maja Obrovac Glišić
Novac volim, uvijek imam svoj novac i rado ga trošim. Nisam tip koji grčevito čuva hrpicu, no mogla bih pametnije upravljati novcem. Utoliko koliko bih sebe mogla cijeniti jednako kao druge. To uvjerenje povezano s vlastitom vrijednošću i samopouzdanjem mi se ponekad bolno ocrta u stanju na računu kada npr. zbog ugovorenih savjetovanja svojih klijentica, zaboravim ili ne stignem na vrijeme otkazati neku pretplatu ili iskoristiti popust i sl. ili pak ako zbog previše rada narušim svoje zdravlje pa trošim zarađeno na ozdravljenje.
Nedavno sam upravo na ovom portalu pročitala da treba poštovati novac. O tome razmišljam. Kako da bolje poštujem sebe i svoj novac?
Maja: Imam životno osiguranje, uplaćujem 3. mirovinski stup i upravo razmišljam na koji način ćemo štediti za kćerino obrazovanje ili u njega ulagati. Štedila sam za doktorat no na kraju odustala od toga i ulagala u neke druge edukacije.
Objektivno gledano, mogla sam pametnije štediti i mislim da i sada mogu bolje. Pitam li pak svoje srce, nekako imam to povjerenje u Boga da u svakom trenutku imam taman sve što mi treba i da se ne opterećujem strahom za sutra. Da znanja, vještine i iskustva koja imam, predstavljaju neiscrpnu vrijednost zamjenjivu za novac. Mislim da je ključ negdje u sredini i možda u planskoj štednji koja je lišena osjećaja straha za financiranje u starosti. Strah kao pokretač je uvijek loša ideja.
Maja: Ono što u praksi uviđam je da se mi primarno razbolijevamo zbog načina kako jedemo, a ne što jedemo. Dok smo zdravi, to kako jedemo ima puno veću moć od onoga što jedemo. U trenutku kada smo godinama jeli usput, na brzinu, brzo, bilo šta, kada smo iscrpljeni i ne osjećamo se zdravo ili imamo neku dijagnozu, tada je vrlo teško uštediti i i jesti na minimalcu, a pritom povratiti zdravlje.
Na primjer, zdrava osoba svjesnim i opuštenim hranjenjem, može s relativno malo novca zdravo i mudro jesti, zadovoljiti svoje potrebe i održati zdravlje. No osoba već narušena zdravlja, barem u startu treba uložiti malo više da se iz minusa digne na nulu i nastavi održavati zdravu prehranu.
Problem je po meni i u spremnosti da se istegnemo. Vrlo je malo onih koji će si kao prioritet postaviti zdravu hranu koja je pristupačna. To znači proučavati i pretraživati dobavljače, tražiti i nalaziti proizvođače organski uzgojene hrane, možda uzgajati svoje povrće, hraniti kokice, sakupljati biljke u divljini, ubrati i pripremiti nešto pa spremiti u zamrzivač/smočnicu i sl.
Fermentirano povrće je vrlo zdrava hrana. Leća i grah su zdrava hrana. Heljda je zdrava bezglutenska namirnica. Iznutrice su izvor hranjivih tvari. Lanene sjemenke su must have na zdravom tanjuru. Vidimo da zdravo ne mora biti skupo. No, onome tko voli i može si priuštiti, može biti skupo jer kupovna organski uzgojena hrana, avokado, chia sjemenke, uvozna hrana, orah i lješnjaci na stolu svaki dan – može biti vrlo skupa košarica.
Ako govorimo o pravom anti-aging pristupu i razmišljamo o dugovječnosti i blagostanju, umjesto o minimalnom zdravlju – mislim da su neizostavni i kvalitetni dodaci prehrani. To je naprosto neizostavni dio ulaganja u modernu osobu.
Maja: Odlična poveznica na moju prethodnu rečenicu. Upravo bi za poduzetnice bilo vrlo mudro ulagati u kvalitetnu suplementaciju, a posebno u održavanje zdrave lutealne faze menstrualnog ciklusa i zdravog izlaganja tijela i uma progesteronu.
Progesteron je onaj koji nas umiri i uzemlji. Žena koja ciklira, u folikularnoj fazi prije ovulacije jurit će sto na sat i ne samo pratiti muški poslovni tempo, nego ga možda i prešišati zahvaljujući dominantnom estrogenu. A onda nakon ovulacije dolazi smiraj, revizija, uzemljavanje i mudrost jer (kod zdrave žene) dominira progesteron. Velik broj žena u poslovnom svijetu danas kao metodu kontracepcije bira oralnu hormonsku kontracepciju čime gube ovaj benefit i signal progesterona.
Drugi dio žena silom sakriva i ugušuje taj progesteron. Kada se javi, mi ga ignoriramo, silimo se na više, jače, bolje. Kada dođe menstruacija, mi gutamo tablete protiv bolova i šibamo istim tempom dalje. Uviđam u praksi da to dovodi do ogromne iscrpljenosti i kroničnih upalnih procesa. Mnoge moje klijentice su upravo pregorene poduzetnice koje uz vođenje biznisa prolaze križni put neplodnosti. Kada bismo dozvolile da nam progesteron upravlja poslom, žene, vjerujem, ne bi ulazile u burnout i ostvarivale bi odlične rezultate bez stavljanja vlastitog zdravlja u zalog uspjehu.
Meni trenutno progesteron šapće da idućih godinu dana smirim loptu i radim lagano. Glava i utabani radoholičarski mindset gorljivo se s time bori i radi planove za ekspanziju poslovanja. Ako skupim hrabrost i poslušam unutarnji glas da se prepustim i otpustim moranje jer je sada prilika za ekspanziju, onda ću to odraditi progesteronski. Božanski! Živi bili pa vidjeli tko će dobiti – divlja kombinacija estrogena i testosterona ili mudri progesteron.
Kako sada stvari stoje, već sama namjera da poslušam taj unutarnji glas otvara mogućnosti da se svojevrsna ekspanzija dogodi bez da divljanja.
Foto: Maja Obrovac Glišić
Marija: Apsolutno ima smisla da žene vode cijeli svoj život i privatno i poslovno u skladu s menstrualnim ciklusom. To bi bio život u istini. Život u skladu sa ženskom prirodom.
No, drugi je par opanaka imamo li se hrabrosti i povjerenja prepustiti istini. Mislim da nije problem u muškarcima, oni bi se najmanje bunili da žene opet postanu žene. I to ne kažem u smislu da se potpuno povučemo iz posla u kuhinju. Kažem to u smislu: dozvoli si biti ono što doista jesi; ona koja kroz mjesec dana nije uvijek jednako sposobna za sve. Ona koja je u folikularnoj fazi i ovulaciji turbo brza, okretna i nabrijana, u lutealnoj fazi izrazito organizirana i mirna te u menstruaciji povezana s izvorom.
Utjecaj hormona na naše ponašanje je ogroman i to s razlogom. S biološkim razlogom smo men-eater pred ovulaciju i skulirane nakon ovulacije. Hormonski je utjecaj na naše sveopće ponašanje prisutan, samo je pitanja koliko smo ga mi svjesne i koliko dobro to koristimo. To je potencijal s kojim treba naučiti svjesno upravljati kao s novcem ili vremenom ili drugim resursima.
Sada već doista razmišljam o edukaciji biološke pismenosti za poduzetnice kao alatu za uspješnu karijeru! 🙂
Maja: Beskompromisno je potrebno voditi računa o higijeni spavanja, kretanju glukoze i inzulina u krvi i poštivanju zakonitosti menstrualnog ciklusa i hormonske harmonije.
Ako mene pitate, kava je najskuplji napitak ako ju koristimo za razbuđivanje – jednosmjerna karta za burnout. Za dobru razinu energije kroz dan treba koristiti san, odmor, hranu koja će držati glikemiju u balansu, živjeti u istini (u skladu s menstrualnim ciklusom i hormonima), a kavu piti kad odmorno guštamo same ili u ugodnom društvu.
Maja: Ranije sam spomenula odgovor na ovo pitanje. Često vidim ovaj scenarij: hormonskom kontracepcijom bez istovremene nutritivne terapije blokiramo naš hormonski ples i ulazimo u nutritivne deficite, zatim sve češće radimo predvečer i noću pa sve više kave pijemo ujutro da se razbudimo i održimo radni tempo pa se radi mršavljenja silimo trenirati navečer i onda kad poželimo djecu, otvara se pandorina kutija.
Tek tada shvaćamo važnost ovulacije i progesterona. Tek tada prvi put čujemo za nisku ovarijsku rezervu i nizak AMH. Tek tada naučimo da kronični stres (ono kad si nabrijana na još projekata), loša prehrana i plava svjetla pred spavanje remete kortizol i progesteron te skraćuju progesteron, stanjuju endometrij i doprinose neuspjelim pokušajima prirodnog ili medicinski potpomognutog začeća.
Dakle rješenje postoji i krije se u resetiranju životnih navika te vraćanju u žensku istinu. Vraćanju u progesteronski modus.
Maja: Kupovanje, kreiranje projekata i ulaganje iz osjećaja straha. To je uvijek bio bačen novac i skupa lekcija.
Maja: Da nije za nas i da se malo stisnem.
Maja: Da je potrebno uložiti određenu energiju kako bi se novac zaradio. Da je odraz stanja na računu odraz unutarnjeg stanja i zadovoljstva životom. Da osvijesti donosi li odluke o trošenju, ulaganju i štednji iz straha ili iz mjesta sigurnosti i povjerenja u život.
Da cijeni sebe/svoje vrijeme/svoj trud kako bi se to odrazilo i na umješnost uživanja u financijskom blagostanju, ne nužno da ima uvijek svoj vlastiti novac već da ulaže u svoje kompetencije, stanje tijela, uma i duha kako bi uvijek bila sposobna primiti što joj po volji Božjoj pripada.
Maja: Biti financijski neovisna ne vrijedi puno ako nisi u miru i zdravlju. Brinimo o sebi i svom novcu.
Foto: Privatna arhiva Maje Obrovac Glišić
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
