Pasivno ulaganje je najidealniji način ulaganja za male ulagače.

Već niz godina ovu tvrdnju ponavlja jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i legendarni investitor Warren Buffett, a potvrđuju to i mnogobrojne studije, čiji su autori dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju.

Na prvi pogled, pasivno zvuči nezainteresirano i možda pomalo lijeno – dva pridjeva koja nisu najpoželjnija u pristupu investiranju.

No, pasivne investicijske sile predstavljaju upravo ono što je vjerojatno najdinamičnije područje financijskog svijeta: ETF-ove.

Hr Ii

Registrirajte se

ETF je fond kojim se trguje na burzi (skraćenica za Exchange Traded Fund) te se može klasificirati kao jedan od najsigurnijih vrijednosnih papira. Namijenjeni su širokoj javnosti te se njima trguje na burzama, što znači da podliježu najvišim kontrolama i regulacijama.

Što je to pasivno ulaganje?

Najjednostavnije, to je ulaganje koje uklanja ljudski faktor iz procesa odlučivanja što ćemo i kada posjedovati.

U aktivni zajednički fond, ulagači udružuju svoj novac i daju ga menadžeru koji bira ulaganja na temelju svog istraživanja, intuicije i iskustva. U pasivnom fondu, postoji pravilnik koji definira indeks, a taj indeks određuje što je u fondu. Većina ETF-ova su pasivni.

Što točno znači biti u pasivnom ulaganju? Pasivno ulaganje predstavlja ulaganje u cijelo tržište i točno kopiranje njegova sastava. Odstranjuje najveće neprijatelje ulaganja – ljudsku psihu i emocije.

Kako možete posjedovati tržište?

Kao što sam već pisala u kolumni o razlikama između pasivnog i aktivnog ulaganjaindeks je skupina vrijednosnih papira kojom se trguje na određenom tržištu, a koje ga najbolje odražava. Indeks se može opisati kao uzorak tržišta i njegovog prosječnog sastava. 

Posjedovanje tržišta jednostavno znači posjedovati djelić svega, proporcionalno veličini istog.

Fond za praćenje koji odgovara MSCI World Indexu je sjajan primjer. Fond ne pokušava odabrati koji će dio dionica biti uspješan. Umjesto toga, ulaže u sve dionice i zauzima veće uloge u većim tvrtkama i manje pozicije u manjim tvrtkama.

Zašto ne biste htjeli pobijediti na tržištu, nego ga uspoređivati? Tradicionalni pasivni ulagači smatraju da dosljedno pobjeđivanje tržišta nije moguće ili je u najboljem slučaju vrlo malo vjerojatno. Suprotno tome, svi aktivni menadžeri misle da mogu pobijediti na tržištu odabirom dobrih dionica i izbjegavanjem loših.

Ne možemo svi biti natprosječni

Zabluda aktivnih argumenata očita je na izdaleka: nema načina da svi aktivni upravitelji fondova pobijede tržište jer, ako se dodaju zajedno, oni su tržište.

Teoretski bismo mogli očekivati da će polovina tih menadžera poraziti tržište, a polovina neće.

No, statistike su poražavajuće i kažu da u SAD-u 89 od 100 aktivno upravljanih fondova ne uspijeva poraziti tržište. U Europi ta brojka iznosi čak 94 od 100. Aktivno ulaganje ne uspijeva ispuniti svoje ciljeve: premašiti tržište – u smislu viših i stabilnijih prinosa pomoću izbora određenih vrijednosnih papira (sastav aktivnog portfelja različit je od tržišta a automatski i indeksa) te smanjenje rizika – izgubiti manje od tržišta u slučaju njegova pada.

Povijest nam govori da je stvarna uspješnost menadžera prolazna, a ne trajna. Oni menadžeri koji imaju bolju izvedbu jedne godine obično su ispodprosječno uspješni za sljedeću godinu.

Bez Naslova

Nadalje, problem je što i svi ti menadžeri žele biti plaćeni.

Dok pokušavaju nadmašiti rezultate povećavaju velike transakcijske troškove kupnje i prodaje dionica. Pasivno ulaganje rješava taj problem. Indeksni fondovi jeftini su za pokretanje i uglavnom jeftini za posjedovanje. Ostvarujući povrat tržišta s najnižim mogućim troškovima, pasivni fondovi uspijevaju nadmašiti najaktivnije menadžere na duže vremensko razdoblje.

Više od samo dionica

Prvi ETF, lansiran 1993. godine, bio je S&P 500 Trust ETF (ukratko nazvan SPDR) koji je i do danas jedan od najpopularnijih ETF-ova na tržištu.

Otada ETF-ovi imaju sve veću popularnost kao investicija, što svjedoči i činjenica da su akumulirali više od 6 bilijuna USD imovine pod upravljanjem do kraja 2019. godine.

Iako ovdje uglavnom razmišljamo o dioničkim indeksima, pasivno ulaganje se može primijeniti na bilo kojem tržištu i bilo kojoj klasi imovine – od korporativnih obveznica s visokim prinosima do poljoprivrednih proizvoda.

Nevjerojatan raspon tržišta kojima se može pristupiti od strane pasivnih fondova ukazuje na moguće najtežu odluku kojom se i dalje suočavaju svi ulagači, bilo pasivni ili aktivni: koliko novca uložiti u koju klasu imovine.

Mnogi tvrde da je odluka o raspodjeli najvažnija i da raspodjela nosi glavnu ulogu u riziku i povratu u portfelja, puno više od odabira sigurnosti. Pasivno ulaganje omogućuje investitorima da se usredotoče na ovaj kritični aspekt bez ometanja – i troškova – odabira pojedinih vrijednosnih papira unutar klase imovine. Ukratko, nema ničega pasivnog (ili nezanimljivog/lijenog) u pogledu pasivnog ulaganja.

Kako u Finax-u biramo ETF-ove?

Dolje navedenih deset ključnih razreda ulagateljske imovine dovoljni su za kreiranje učinkovitog portfelja sa natprosječnim prinosima i minimalnim rizikom.

Odabrani ETF-ovi pokrivaju većinu ključnih svjetskih regija, kao i ekonomskih sektora, ulažući u više od 9.500 specifičnih vrijednosnica, što odgovara otprilike tri četvrtine svjetske tržišne kapitalizacije.

Momentalno, u Hrvatskoj, bilo bi teško pronaći sličan portfelj po njegovoj raznolikosti (u zagradi dolje navedeni su indeksi koje ETF fond kopira).

Bez Naslova

Pasivno ulaganje osvaja tržište na isplativ i učinkovit način. Finax je učinio sve kako bi uzeo u obzir sve najbitnije faktore u procesu kreiranja isplativih portfelja s natprosječnim prinosima.

Prijavite se ovdje.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!
[forminator_form id="16476"]
Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori