Marija Selak Raspudić: Hrvatsko društvo treba osvijestiti na važnost poticanja ekonomske neovisnosti žena
Marija Selak Raspudić poznata je saborska zastupnica, bioetičarka, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova, a mnogi ju opisuju i kao najistaknutiju filozofkinju novije generacije. Također, autorica je knjige Ljudska priroda i nova epoha za koju je dobila nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika mladim znanstvenicima i umjetnicima 2014. godine.
Što nam je otkrila o vlastitom odnosu s novcem te borbi za prava jednakosti žena, pročitajte u nastavku.
Marija: Ono što svakom čovjeku daje snagu u govoru i autentičnost u nastupu je zauzimanje za istinu. Istina je taj borac koji, jednom izgovoren, vodi samostalnu bitku i uspijeva doprijeti do ljudi.
Dakle, ako bih morala davati neki savjet, onda bih samo rekla nemojte šutjeti, a kada govorite zauzimajte se za ono što je istinito. Dobar nastup treba biti tek posljedica dobrog sadržaja.
Alternativa je svjesno obmanjivanje građana ili demonstracija glumačkog talenta, no tome je mjesto na nekim drugim pozornicama, a ne u Hrvatskom saboru.
Marija: Novac nikada nije bio motiv koji me pokretao na djelovanje. Uvijek sam bila prvenstveno zaokupljena pitanjem svrhovitosti svoga rada pa i usmjerena prema manje profitabilnim zanimanjima humanističke prirode.
No, dolazim iz velike obitelji i od rane sam mladosti težila financijskoj neovisnosti kao preduvjetu slobode koji mi omogućuje osiguravanje egzistencije, da bih je potom mogla iskoristiti za neke nematerijalne svrhe. Stoga sam tokom cijelog studija radila različite poslove u realnom sektoru, a već sam na apsolventuri ušla u prvi stalni radni odnos.
Naravno da je u svijetu u kojem živimo novac nužan za preživljavanje, a potom i za kvalitetan život. No on uvijek treba biti tretiran kao sredstvo za postizanje ciljeva, a ne da je njegovo gomilanje samosvrhovito, što je nerijetko slučaj.
Marija: Slažem se da je financijska neovisnost preduvjet slobodnog djelovanja. No, nažalost, to ne znači da su oni koji su financijski neovisni ujedno i oni koji doista slobodno djeluju jer oni mogu i postati ovisni o svojoj financijskoj neovisnosti, odnosno o zgrtanju novaca i zaboraviti druge mogućnosti koje im ona otvara.
Osim nekih manjih šoping-gafova nisam donosila neke pogrešne financijske odluke, vjerojatno i zato jer se nisam bavila oplođivanjem vlastitih financija, a vlastiti stan sam kupovala tek kada je bila povoljna situacija na tržištu i kada sam ostvarivala prihode koji su mi to omogućavali.
Marija: Hoćete reći da su muškarci financijski pismeniji i sukladno tome u mogućnosti više zarađivati? Slažem se da je djelomično istina da se muškarci više bave rastom vlastitog kapitala, no, ako ćemo generalizirati, žene su nerijetko financijski odgovornije.
Budući da se trenutno nalazimo u vremenu krize možda se upravo naša nesklonost riziku pokaže kao dobitna formula za preživljavanje u ovom teškom razdoblju.
Što se tiče poticanja žena na aktivnije sudjelovanje na tržištu rada, kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova predložila sam izmjene Zakona o radu koje bi ženama olakšale usklađivanje poslovnog i privatnog života. Njihov je cilj da se omogući ženama fleksibilne uvjete rada te da im se ne može otkazati ugovor o radu ako zatraže takav rad.
Predložila sam i tzv. pravo na diskonekciju jer je važno da se može isključiti od posla nakon radnog vremena bez posljedica po radnika.
Marija: Novac naravno ne treba ženama postati cilj, nego sredstvo kojim će moći ispuniti svoje potrebe.
Ono što je tu najvažnije je da budu primjereno i bez diskriminacije plaćene za svoj rad. U tom smislu može se napraviti reviziju sustava klasifikacija radnih mjesta u državnom i javnom sektoru, odnosno u sustavu platnih razreda i donijeti upute za uvođenje spolno neutralnog sustava procjene i klasifikacije radnih mjesta.
U realnom sektoru svakako je teži položaj žena poduzetnica za koje je osobito bio nepovoljan zakon o doprinosima, stoga treba razmisliti o njegovim izmjenama.
Marija: Zakoni ne smiju biti mrtvo slovo na papiru, dakle država treba stvoriti uvjete da se zakoni provedu u praksi, odnosno snažnije kažnjavati one koji ih krše jer je alimentacija zakonska obaveza.
Drugo, država treba osigurati pravnu edukaciju roditelja kojem je dodijeljeno skrbništvo kako bi znali što poduzeti u slučaju da ne mogu ostvariti svoja prava.
Pravo žene kojoj je dodijeljeno skrbništvo je da dobije alimentaciju koja joj pripada, a njezina je dužnost da u interesu djeteta pokuša postići sporazum s bivšim partnerom o visini alimentacije sukladno njegovim prihodima. Ukoliko to ne ide mirnim putem, treba od Općinskog suda zatražiti ovrhu i obratiti se Centru za socijalnu skrb.
Bitno je da to učini što prije da ne bi nastupila zastara za koju je rok tri godine od dospjelosti svakog pojedinog obroka.
Marija: Ekonomsko nasilje jedan je od najmanje istraženih oblika nasilja nad ženama.
Prema stručnoj literaturi ono uključuje primjerice kontrolu kućnog budžeta, dovođenje žene u podređenu poziciju da mora moliti za novac, nedozvoljavanje odlučivanja o financijama pa čak i zabranu zapošljavanja. U tom smislu mnoge su žene žrtve ekonomskog nasilja bez da su toga svjesne jer ih stanje ekonomske nesamostalnosti dovodi u situaciju ovisnosti o partneru koji je nerijetko zlostavljač i na drugim razinama.
Kada tome pridodamo činjenicu da su žene četiri puta rjeđe vlasnice stambenog prostora u kojem žive sa svojim partnerom, vidimo koliko je u stvarnom životu ženi teško pobjeći iz začaranog kruga života s nasilnikom.
To je problem kojeg u hrvatskom društvu tek treba osvijestiti kako bi se potaknula ekonomska neovisnost žena, ali i njihovo proaktivnije zauzimanje za sebe i sudjelovanje u raspodjeli imovine i financijskih sredstava od samih početaka veze.
Muškarci odavno nisu jedini hranitelji obitelji pa je pravedno da se sukladno tome raspodijeli primanja i zajedničku imovinu.
Foto: privatna arhiva Marije Selak Raspudić
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
