Proizvodnja za tržište i ostvarenje gospodarske profitabilnosti temeljni su ciljevi poslovanja poljoprivrednih gospodarstava. Za ostvarivanje bilo kakve razvojne aktivnosti nužan su preduvjet ulaganja (investicije).

Faze koje prethode investiranju su sljedeće:

bez naslova

Analiza postojećih resursa

Prije pokretanja poljoprivrednog gospodarstva potrebno je provesti analizu postojećih resursa koji uključuju:

  • dostupnu površinu (brojnost hektara i parcela),
  • status zemljišta (riješeni ili neriješeni imovinsko-pravni odnosi),
  • postojanje kapitala (vlastiti, kreditna sredstva itd.),
  • ljudske resurse i blizinu tržišta,
  • analizu ostalih faktora, npr. odabir kulture, priprema terena, kupnja mehanizacije, analiza tla.

Preduvjeti za uspješan rad

Nakon pokretanja poljoprivrednog gospodarstva, od izuzetne je važnosti postaviti preduvjete za uspješan rad koji uključuju: suradnju sa savjetodavnim institucijama, odabir knjigovodstvenog servisa te razvoj poslovne suradnje s dobavljačima robe/usluge, kao i kvalitetno i smisleno korištenje državnih poticajnih sredstava i EU fondova.

Agro rizici

Nadalje, potrebno je uzeti u obzir i agro rizike. Najučestaliji agro rizici su prikazani u sljedećoj tablici:

bez naslova

Kako bi Hrvatska pratila vodeće EU trendove potrebno je fokusirati se na stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću, poticati inovativnost proizvodnje/prerade/prodaje i segmentaciju tržišta, te detekciju novih tržišnih niša.

Za ostvarivanje uspjeha i konkurentnosti u poslovanju, današnji poljoprivrednici posvećuju više vremena poslovnom odlučivanju i razvijanju menadžerskih sposobnosti nego u prošlosti.

Kod uspostave bilo koje proizvodnje, pa tako i poljoprivredne, važna je uspješnost poslovanja koja se vodi određenim mjerilima.

Tri osnovna mjerila uspješnosti su proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost (profitabilnost).

9 profitabilnih biljnih kultura u Hrvatskoj

Kako bi poslovna ideja bila pretvorena u uspješno poslovanje važno je odabrati profitabilnu biljnu kulturu / životinjsku vrstu prilagođenu postojećim resursima.

Stoga će u narednom poglavlju biti opisano nekoliko biljnih kultura koje u zadnjih par godina predstavljaju pozitivan trend u poljoprivrednoj proizvodnji. Podatci navedeni u nastavku su preuzeti iz različitih stručnih izvora.

1. Borovnice

Prinos do 15.000 kg/ha. Cijena kilograma borovnica iznosi prosječno oko 40,00 HRK. Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta. Također, dobro uspijeva na  kiselom tlu (pH 4 – 5,2).

2. Lješnjak

Prinosi po hektaru mogu biti i do 4 tone. U konačnici dobit od otprilike 8.000 HRK/ha. U Hrvatskoj su najzastupljenije dvije sorte: Istarski duguljasti i Rimski, koje su otpornije na niske temperature. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina.

3. Kamilica

Otkupna cijena od 10 do 12 HRK za kilogram. Poticaji u ekološkoj proizvodnji do 6.000 HRK. Otkupna cijena cvijeta iznosi 40 – 50 HRK/kg. Kamilica podnosi sva tla, dok se na teškom i nepropusnom tlu postižu izrazito dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Kilogram kamilice vrijedi kao 15 kilograma žita.

Hidroponski uzgoj povrća

Proizvodnja je kontinuirana kroz cijelu godinu. Neke analize navode kako je u plastenicima zarada prosječno veća za minimalno 27.000 HRK. Neke od prednosti hidroponskog uzgoja su: veći prinosi, razvijeniji korijen i nadzemni dio biljaka, smanjena pojava bolesti i štetočina.

4. Maline

Prinos do 10 t/ha. Cijena kilograma malina iznosi prosječno oko 20,00 HRK. Maline dolaze u rod odmah poslije sadnje, a punu rodnost dosežu u trećoj godini. Najbolje rezultate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oborina 700-900 mm. Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %.

5. Grah

Prinos od 2 t/ha. Cijena kilograma graha iznosi prosječno između 15,00 – 20,00 HRK. Proizvodnja graha zahtijeva plodna tla, dobre strukture i visoke vododržnosti, te bi natapanje usjeva trebala biti obvezna agrotehnička mjera.

6. Češnjak

Proizvođači na 1 ha površine mogu ostvariti prinos i do 7 tona. Veleprodajna cijena iznosi oko 30,00 HRK/kg, dok maloprodajna cijena iznosi oko 50,00 HRK. Češnjak, na otvorenom, može se uzgajati u dva roka za sadnju. U proljeće se sade lukovice, takozvanog proljetnog, dok se češnjak koji se sadi s jeseni, naziva ozimi ili jesenski. Za oba je zajedničko to da ih ne treba uzgajati na kiselom zemljištu, imaju izrazite zahtjeve prema prihrani ista im je agrotehnika.

7. Stevija

Prinos varira od 2.500 do 4.500 kg suhog lišća po hektaru, dok cijena za kilogram lišća iznosi oko 50,00 HRK. Najbolje uspijeva u područjima mediteranske (suptropske) i umjereno kontinentalne klime. Stevija nema velike zahtjeve prema tlu, ali preferira pješčana, ilovasta i glinasta tla. Optimalna količina oborina za uzgoj stevije iznosi od 1.500 do 1.700 mm godišnje.

8. Biomasa

Energetski nasadi su umjetno podignuti nasadi gustog rasporeda sadnje, posebno zanimljivi jer za relativno kratko vrijeme (1-5 godina) daju visoke prinose. Osnovna ekonomska prednost miskantusa proizlazi iz niskih varijabilnih troškova. Prinosi su do 30 tona suhe biomase po hektaru.

9. Pivarski ječam

Otkupna cijena pivarskog ječma je u prosjeku 20% veća od cijene pšenice. Mogućnost otkupa pivovarama. Ječam kao predusjev izrazito je zahvalan jer rano napušta tlo i omogućuje kvalitetnu pripremu za naredni usjev prije svega za uljanu repicu.

6 ključnih elemenata kod planiranja uspješne proizvodnje

Iz dugogodišnjeg iskustva pripreme poslovnih plana i analize profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj ali i Europi, mogu reći kako je ovih 6 elemenata ključno za planiranje uspješne proizvodnje:

  1. Upravljajte operativnim rizicima – potrebno je uskladiti troškove sa stvarnim prihodima kao i ulagati u osiguranje proizvodnje s obzirom na, u zadnje vrijeme, učestale prirodne nepogode (mraz, suša, poplave, potresi),
  2. Stavite fokus u proizvodnji – bolje je proizvoditi manji broj kultura kvalitetnije ili proizvoditi manju količinu proizvoda koja pritom može dobiti bolji tretman i time postići višu cijenu
  3. Razumite brojke iza svoje proizvodnje – pratite podatke koji se formiraju u kalendarskoj i vegetacijskoj godini i na kraju godine analitički promotrite da li postoji prostora za napredak,
  4. Udruživanjem smanjite određene troškove – udruživanjem u zadrugu ili proizvođačku organizaciju možete dugoročno smanjiti operativne (npr. povlaštena cijena repromaterijala za članove) ali i investicijske troškove (npr. strojni prstenovi),
  5. Poradite na stvaranju dodane vrijednosti za vaše klijente – kroz razumijevanje potreba potrošača, ali i analizu tržišnih trendova i razvoj korisničke službe,
  6. Angažirajte stručnjake – koji imaju specijalizirano znanje i mogu brzo pomoći u rješavanju različitih vrsta izazova (npr. knjigovođe, porezni savjetnici, odvjetnici, konzultanti).

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Želiš li saznati kako poboljšati svoju financijsku situaciju?

Prijavi se na naš newsletter i šaljemo ti besplatan vodič na e-mail!


Košarica

zatvori