Profitabilne kulture: Što se isplati uzgajati u Hrvatskoj?
Proizvodnja za tržište i ostvarenje gospodarske profitabilnosti temeljni su ciljevi poslovanja poljoprivrednih gospodarstava. Za ostvarivanje bilo kakve razvojne aktivnosti nužan su preduvjet ulaganja (investicije).
Faze koje prethode investiranju su sljedeće:
Prije pokretanja poljoprivrednog gospodarstva potrebno je provesti analizu postojećih resursa koji uključuju:
Nakon pokretanja poljoprivrednog gospodarstva, od izuzetne je važnosti postaviti preduvjete za uspješan rad koji uključuju: suradnju sa savjetodavnim institucijama, odabir knjigovodstvenog servisa te razvoj poslovne suradnje s dobavljačima robe/usluge, kao i kvalitetno i smisleno korištenje državnih poticajnih sredstava i EU fondova.
Nadalje, potrebno je uzeti u obzir i agro rizike. Najučestaliji agro rizici su prikazani u sljedećoj tablici:
Kako bi Hrvatska pratila vodeće EU trendove potrebno je fokusirati se na stvaranje proizvoda s dodanom vrijednošću, poticati inovativnost proizvodnje/prerade/prodaje i segmentaciju tržišta, te detekciju novih tržišnih niša.
Za ostvarivanje uspjeha i konkurentnosti u poslovanju, današnji poljoprivrednici posvećuju više vremena poslovnom odlučivanju i razvijanju menadžerskih sposobnosti nego u prošlosti.
Kod uspostave bilo koje proizvodnje, pa tako i poljoprivredne, važna je uspješnost poslovanja koja se vodi određenim mjerilima.
Tri osnovna mjerila uspješnosti su proizvodnost rada, ekonomičnost i rentabilnost (profitabilnost).
Kako bi poslovna ideja bila pretvorena u uspješno poslovanje važno je odabrati profitabilnu biljnu kulturu / životinjsku vrstu prilagođenu postojećim resursima.
Stoga će u narednom poglavlju biti opisano nekoliko biljnih kultura koje u zadnjih par godina predstavljaju pozitivan trend u poljoprivrednoj proizvodnji. Podatci navedeni u nastavku su preuzeti iz različitih stručnih izvora.
Prinos do 15.000 kg/ha. Cijena kilograma borovnica iznosi prosječno oko 12,00 EUR. Borovnica je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 °C do -25 °C bez ikakvih šteta. Također, dobro uspijeva na kiselom tlu (pH 4 – 5,2).
Prinosi po hektaru mogu biti i do 4 tone. U konačnici dobit od otprilike 1.000 EUR/ha. U Hrvatskoj su najzastupljenije dvije sorte: Istarski duguljasti i Rimski, koje su otpornije na niske temperature. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u puni rod dolazi sa sedam ili osam godina.
Otkupna cijena od 1,5 do 2,oo EUR za kilogram. Poticaji u ekološkoj proizvodnji do 800 EUR. Otkupna cijena cvijeta iznosi 6,00-7,00 EUR/kg. Kamilica podnosi sva tla, dok se na teškom i nepropusnom tlu postižu izrazito dobri prinosi visokokvalitetnog cvijeta. Kilogram kamilice vrijedi kao 15 kilograma žita.
Hidroponski uzgoj povrća
Proizvodnja je kontinuirana kroz cijelu godinu. Neke analize navode kako je u plastenicima zarada prosječno veća za minimalno 27.000 HRK. Neke od prednosti hidroponskog uzgoja su: veći prinosi, razvijeniji korijen i nadzemni dio biljaka, smanjena pojava bolesti i štetočina.
Prinos do 10 t/ha. Cijena kilograma malina iznosi prosječno oko 14,00 EUR. Maline dolaze u rod odmah poslije sadnje, a punu rodnost dosežu u trećoj godini. Najbolje rezultate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oborina 700-900 mm. Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %.
Prinos od 2 t/ha. Cijena kilograma graha iznosi prosječno između 4,00 i 4,50 EUR. Proizvodnja graha zahtijeva plodna tla, dobre strukture i visoke vododržnosti, te bi natapanje usjeva trebala biti obvezna agrotehnička mjera.
Proizvođači na 1 ha površine mogu ostvariti prinos i do 7 tona. Veleprodajna cijena iznosi oko 4,5 EUR/kg. Češnjak, na otvorenom, može se uzgajati u dva roka za sadnju. U proljeće se sade lukovice, takozvanog proljetnog, dok se češnjak koji se sadi s jeseni, naziva ozimi ili jesenski. Za oba je zajedničko to da ih ne treba uzgajati na kiselom zemljištu, imaju izrazite zahtjeve prema prihrani ista im je agrotehnika.
Prinos varira od 2.500 do 4.500 kg suhog lišća po hektaru, dok cijena za kilogram lišća iznosi oko 8,00 EUR. Najbolje uspijeva u područjima mediteranske (suptropske) i umjereno kontinentalne klime. Stevija nema velike zahtjeve prema tlu, ali preferira pješčana, ilovasta i glinasta tla. Optimalna količina oborina za uzgoj stevije iznosi od 1.500 do 1.700 mm godišnje.
Energetski nasadi su umjetno podignuti nasadi gustog rasporeda sadnje, posebno zanimljivi jer za relativno kratko vrijeme (1-5 godina) daju visoke prinose. Osnovna ekonomska prednost miskantusa proizlazi iz niskih varijabilnih troškova. Prinosi su do 30 tona suhe biomase po hektaru.
Otkupna cijena pivarskog ječma je u prosjeku 20% veća od cijene pšenice. Mogućnost otkupa pivovarama. Ječam kao predusjev izrazito je zahvalan jer rano napušta tlo i omogućuje kvalitetnu pripremu za naredni usjev prije svega za uljanu repicu.
Iz dugogodišnjeg iskustva pripreme poslovnih plana i analize profitabilnosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj ali i Europi, mogu reći kako je ovih 6 elemenata ključno za planiranje uspješne proizvodnje:
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
