U prethodnoj kolumni pisala sam o intelektualnom vlasništvu općenito te spomenula koje vrste intelektualnog vlasništva imamo.

Najčešća podjela prava intelektualnog vlasništva je na autorsko pravo i srodna prava i prava industrijskog vlasništva, a to su patent, žig, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti i topografija poluvodičkih proizvoda.

Što je autorsko pravo?

Autorsko pravo je isključivo pravo autora raspolagati njihovim autorskim djelima te drugima zabraniti korištenje tih djela. Razlikuje se od prava industrijskog vlasništva po tome što se autorsko djelo štiti samim nastankom. Dakle, ako ste napisali knjigu ili članak, ne morate to svoje djelo dodatno registrirati da biste mogli tvrditi da ste autor već je djelo zaštićeno po samom zakonu.

Autor može biti samo fizička osoba – onaj tko je autorsko djelo zaista i izradio. Ako je više osoba sudjelovalo u izradi autorskog djela, te osobe su koautori. Primjerice, ako su dva scenarista zajednički napisala scenarij, oni su koautori scenarija. Ali koautori su i različiti umjetnici koji su zajedno radili na složenom djelu – tako su koautori filma glavni redatelj, scenarist, glavni snimatelj, glavni montažer i skladatelj glazbe skladane za film.

Autorsko pravo u Hrvatskoj traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Ako se radi o koautorskom djelu, autorsko pravo traje sedamdeset godina od smrti koautora koji je najdulje živio.

Koje sve vrste autorskih djela postoje?

Naš zakon poznaje mnoga vrsta autorskih djela od kojih su najčešća jezična, glazbena djela, dramska, djela vizualnih umjetnosti (slikarska, kiparska, grafička djela), djela arhitekture, fotografska, audiovizualna kao i druge vrste originalnih tvorevina koje imaju individualan karakter.

Dakle, da bi autorsko djelo bilo zaštićeno zakonom, bitno je da je originalno i da ima individualan karakter.

Foto: Pexels

Ono što ne predstavlja autorsko djelo, između ostalog, jesu ideje, načela, metode rada i sl. i upravo to najčešće stvara zabludu oko toga što jest, a što nije autorsko djelo. Djelo ne mora imati artističnu važnost (štoviše nekome se može ne sviđati), ali ako je originalno i ima individualan karakter može se klasificirati kao autorsko djelo.

Jedan od primjera autorskog djela koji gotovo svi svakodnevno stvaramo su objave na društvenim mrežama – ako su objave dovoljno originalne, one predstavljaju autorsko djelo i dolazi do povrede autorskog prava kada netko koristi objavu suprotno zakonu (ili uvjetima korištenja društvene mreže na kojoj objavljujete).

Postoje i neke iznimke da se autorsko djelo može koristiti i bez pristanka autora:

  • za privatno korištenje koje nema komercijalnu svrhu,
  • korištenje u sudskim, upravnim i drugim službenim postupcima,
  • u svrhu informiranja javnosti,
  • prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao.

Ali u svakom od navedenih slučajeva mora se citirati autor jer se tako štite njegova moralna prava.

Obzirom na širinu definicije autorskog djela, jasno je da mnoga djela i radovi nastali za vrijeme radnog odnosa radnika mogu udovoljiti navedenoj definiciji. Tako su autorska djela razni pisani radovi, projekti, nacrti, fotografije, video uratci, računalni programi i sl.
Po zakonu, autorska prava za autorska djela nastala u radnom odnosu, uz određene iznimke, pripadaju poslodavcu, ako nije drugačije uređeno ugovorom.

Autori na svojim autorskim djelima imaju imovinska prava (pravo umnožavanja, distribuiranja, iznajmljivanja, prerade emitiranja itd.) i neimovinska (moralna) prava (pravo biti priznat kao autor, pravo na poštovanje autorskog djela, pravo na poštovanje časti i ugleda autora itd.).

Imovinska prava mogu se prenijeti na drugoga, dok su moralna prava neprenosiva. Takav prijenos mora biti sačinjen u pisanom ugovoru.
Ugovor sastavite ne samo zato što je propisano da se takav ugovor mora sklopiti da bi bio valjan već naročito zato što su autorska prava dugotrajna, a način širenja autorskog djela putem raznih medija je sve širi i širi.

Stoga, ako nemate regulirano kome pripadaju koja prava, protekom vremena može doći do velikog nerazumijevanja te neki projekti i radovi radi toga što prava nisu regulirana mogu biti trajno onemogućeni.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Želite li promijeniti svoj odnos s novcem i poboljšati svoju financijsku situaciju? Prijavite se na newsletter i odmah vam u inbox dolazi naša Eknjižica na 21 stranicu. Nakon toga redovno, jednom tjedno stižu Vam i novosti i korisni savjeti kako bolje upravljati novcem.
Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Košarica
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.