Kada netko spomene kriptovalute, prva pitanja koja ljudi postavljaju su obično: Što je to, odakle to? – da bi nakon toga glavni odgovor bio: Ma znam, to je Bitcoin.
Međutim, od pojave Bitcoina pa do danas je prošlo više od jednog desetljeća. U tom periodu je nastalo dosta zabluda pa je možda najbolje da krenemo otpočetka kako bismo bolje razumeli što su to kriptovalute.
Sve je počelo 2007. godine s krizom u SAD-u koja se razvila u međunarodnu financijsku krizu s kolapsom mnogih veliki banaka i financijskih institucija.
2008. godine grupa programera pod vodstvom Satoshi Nakamotoa je predstavila jedno jednostavno pitanje: Zašto bi bila potrebna banka ili neka treća strana da dvoje ljudi plate jedno drugome?
Ako ja želim kupiti nešto od vas ili vi želite kupiti nešto od mene, zašto bismo trrbali vjerovati xy banci da će oni taj novac među nama uspješno razmijeniti – kada vi i ja to i sami možemo napraviti?
Zahvaljujući tom načinu razmišljanja – nastao je Bitcoin koji je u suštini dizajniran tako da ja direktno platim vama ili vi direktno platite meni bez posredovanja treće strane – ma tko god to bio; banka, država ili neka financijska organizacija za razmjenu novca.
Bitcoin je digitalna verzija gotovog novca. Pa tako ako ja vama ili vi meni dajete gotov novac, nitko sastrane ne mora biti umješan. Bitcoin sluzi kao online verzija istog tog postupka.
Da bi uspjeli u tome, 2009. godine je kreirana Blockchain tehnologija.
Blockchain tehnologija su u blokovi informacija (ne sam novac) povezani u jedan veliki lanac.
Ako taj lanac razbijete na apsolutno najelementarniji dio, Blockchain je digitalni zapis ljudskog povjerenja.
Ljudi su po svojoj prirodi kvarljiva pojava, vi možete lagati mene, ja mogu lagati vas, banke mogu lagati nas itd. Međutim, što ako postoji način uklanjanja ljudskog faktora iz transakcija?
Bitcoin je prvi uspio u tome zahvaljujući Blockchain tehnologiji koja je jedna velika decentralizirana baza podataka. Mogu ju vidjeti svi, a jednom zapisan podatak se više nikada ne može promijeniti. Pa tako niko ne može reći da novac nije poslan ovdje ili ondje. Jednom kada ja vama ili vi meni pošaljete 1 Bitcoin, kompletna Blockchain mreža to javno objavljuje, registrira i taj podatak ostaje zapisan zauvijek u njoj.
Jedna od zabluda vezana za Bitcoin je da je to neka luda anonimna valuta u kojoj novac mozže jednostavno ispariti i nestati. Istina je da je to jedna najtočnije zapisana decentralizirana baza podataka koja danas postoji na našoj planeti s kojom izbacujemo potrebu za trećom stranom u procesu plaćanja, jer podaci o transakcijama ostaju zauvijek zapisani među svima unutar mreže.
To je ujedno i osnovna vrijednost blockchain tehnologije zbog koje se ona širi i uvodi u ostale transakcije među ljudima, nevezano od novca.
Primjer: zamislite da kupujete polovni automobil, a svi podaci o automobilu – od njegovog nastanka pa do danas – su zapisani i nepromjenjivi dolaze uz njega. Točno možete vidjeti koliko je kilometara prešao, kada, kako, gdje je servisiran, koliko je imao vlasnika…
Dakle, shvatite blockchain tehnologiju kao npr. internet. Internet je jedna povezana decentralizirana mreža u kojoj postoje Facebook, Amazon, Google itd. Nikada nećete reći da su Facebook ili Google internet.
Isto tako, Blockchain tehnologija je baza umreženih podataka u kojoj postoje kriptovalute, medicinski kartoni, police osiguranja i još mnogo različitih biznisa koji koriste blockchain tehnologiju u svome radu.
Dokument u kojemu piše da Goran šalje Kristini 1 BTC se digitalno potpisuje.
Kada ga digitalno potpišem i odobrim, podatak se šalje u mrežu od jedne do druge digitalne adrese – dok sve digitalne adrese u mreži ne dobiju taj podatak.
Tada rudari mogu potvrditi točnost i ispravnost transakcije, što je njihov posao unutar mreže, a za koji dobijaju nagradu od mreže u vidu kriptovalute. Onog trenutka kada rudari potvrde transakciju, ona postaje dio blockchaina. Na taj način se provode međusobne transakcije, a sami učesnici imaju ekonomski interes sudjelovati u njima.
Bilo tko može biti rudar, jedino što je potrebno je da dio snage svog računala dodijeli mreži za ovaj posao. Na taj način se podstiču da potpuno nezavisni sudionici dobrovoljno održavaju rad i legitimitet mreže. To posljedično rješava sve moguće probleme koji mogu nastati prilikom transakcija među ljudima jer jedan podatak o jednoj transakciji mora biti zapisan na svakom računalu unutar mreže.
Bitcoin, Ethereum, Ripple, Litecoin… Neki podaci za 2020. godinu govore da postoji preko 5000 različitih kriptovaluta.
Njihova ekspanzija i popularnost su nastali zbog prednosti koje imaju u odnosu na klasične (FIAT) valute, a ovdje su neke od njih.
1. Kriptovalute nemaju inflaciju.
Inflacija vremenom čini da vrijednost svake FIAT valute opada zbog dodatno tiskanja. Gotovo svaka kriptovaluta u trenutku svog nastajanja ima ograničenu količinu u opticaju. Pa tako, npr. maksimalna količina Bitcoina, u teoriji može biti 21 milijuna. Kako potreba za valutom raste, tako raste i njena vrijednost – što dugoročno prevenira inflaciju.
2. Kriptovalute održavaju i upravljaju same sa sobom, odnosno same transakcije se čuvaju na računalima rudara.
Budući da rudari dobijaju naknadu za svoj rad, oni transakcije vode točno, ažurno, na vrijeme, održavajući podatke o kriptovaluti decentraliziranima.
3. Privatnost i sigurnost je od starta bila glavna vrijednost svake kriptovalute.
Blockchain tehnologija je bazirana na kompliciranoj kriptografiji koju je teško ili gotovo nemoguće dekodirati. Ovo čini da kriptovalute budu mnogo sigurnije od klasičnih elektronskih transakcija.
Za bolju sigurnost i privatnost, kriptovalute koriste pseudonime koji nisu povezani s nekom osobom, računom ili zapisanim podatkom koji se može povezati s fizičkom osobom.
4. Razmjena valuta je puno jednostavnija.
Danas se mozže kupiti bilo koja FIAT valuta upotrebom različitih elektronskih novčanika uz minimalne troškove transakcije.
5. Decentraliziranost.
Većina kriptovaluta je decentralizirana. To znači da ne postoji kontrola od strane pojedinaca, ustanova ili grupa ljudi koji mogu utjecati na vrijednost valute, količinu valute u opticaju kao što je to slučaj sa FIAT valutama koje kontroliraju vlade.
6. Jeftinije transakcije.
Jedna od glavnih prednosti slanja kriptovaluta širom svijeta je u tome što troškovi slanja gotovo da i ne postoje. Eliminacijom treće strane kao što su banke, kartice, Paypal i slični servisi za prijenos novca, uklanjaju se dodatni troškovi u transakcijama.
7. Brz transfer sredstava.
Međunarodni ili domaći prijenos kriptovalute događa se gotovo brzinom svjetlosti. Zato što se verifikacija transfera događa unutar same mreže bez uplitanja treće strane.
1. Mogu se koristiti za ilegalne transakcije.
Budući da je privatnost i sigurnost kriptovaluta visoka, veoma je teško identificirati bilo koju osobu preko adrese njenog novčanika ili drugih podataka.
Tako se s Bitcoinom na dark webu mogu kupiti oružje, droga i što god vam padne napamet. Isto tako, kriptovalute se koriste za pranje ilegalno stečenog novca preko legitimnih i legalnih posrednika – da bi se sakrio izvor tog novca.
2. Gubitak podataka može uzrokovati gubitak financija.
Naime, programeri su htjeli kreirati kod koji je nemoguće pratiti s veoma jakom zaštitom od hakera te neprobojne protokole za autentifikaciju. To u praksi znači da je držanje sredstava u kriptovaluti sigurnije od držanja fizičkog novca u bilo kojem sefu bilo koje banke.
Međutim, gubitkom svog privatnog ključa od svog elektronskog novčanika, novac ostaje zauvijek zaključan i nedostupan.
3. Iako decentralizirane, ipak neko upravlja njima.
Kriptovalute su poznate kao decentralizirane od samoga nastanka. Međutim, opticaj i količina pojedine valute na tržištu može biti kontrolirana od strane njenog kreatora ili organizacije ljudi s velikom količinom valute.
Tako možemo vidjeti da čak i Bitcoin ima ogromne oscilacije u vrijednosti. Za jedan dan mu vrijednost može pasti ili porasti za 30% i više.
4. Pojedine kriptovalute nisu dostupne u FIAT valutama.
Pojedine kriptovalute se prvo moraju konvertirati u Bitcoin ili Etereum da bi se tek nakon toga konvertirale u u neku FIAT valutu. Ta konverzija pravi dodatne, nepotrebne troškove.
5. Nema povrata novca ili otkazivanja transakcije.
Ako postoji spor između zainteresiranih strana ili netko greškom pošalje novac na pogrešnu adresu elektronskog novčanika, novac se ne može vratiti pošiljatelju.
Foto: Unsplash
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
