Financijski izvještaji predstavljaju evidentirane poslovne i financijske aktivnosti jednog poslovnog subjekta. Oni prikazuju financijsku snagu, likvidnost i izvođenje poslovnih aktivnosti.
Osnovni financijski izvještaji su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje.
Izvještaj o promjenama kapitala pokazuje sve promjene kapitala u jednom razdoblju. Bilješke uz financijske izvještaje prikazuju dodatne i dopunske informacije vezane uz bilancu, račun dobiti i gubitka, novčanog tijeka i promjenama na kapitalu. Bilješke sadrže samo značajna pojašnjenja.
Istraživanja pokazuju da poduzetnici nisu baš pretjerano zainteresirani za bilancu kao jedan od osnovnih financijskih izvještaja. Više ih zanima račun dobiti i gubitka jer tamo imaju podatke o ukupnom prihodu (prometu) i rezultatu kojeg ste ostvarili.
No, bilanca vas itekako mora zanimati. Zašto? Zato jer je bilanca snimka vašeg poslovanja. Iz bilance možete pročitati gdje je vaš novac.
Vaš novac nije samo na računu. Vaš novac može biti u zalihama ili kod kupaca koji vam još nisu platili ili kod zaposlenika. Isto tako vas zanima i kakve su vaše obveze prema banci, dobavljačima i kada te obveze dospijevaju na naplatu.
Znači, bilanca pokazuje vaša potraživanja i obveze te imovinu i kapital na određeni dan. Ona pokazuje što posjedujete, ali s druge strane i što dugujete drugima. Sastavlja se ili u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) ili u skladu sa Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI).
Obrazac bilance za potrebe financijskog izvještavanja je propisan i najčešće je na dan 31. prosinca. Na kraju svakog razdoblja (mjesečno, kvartalno ili polugodišnje) možete tražiti od svoga knjigovođe ispis bilance iz računovodstvenog programa. U ovom tekstu naučiti ćete što čini aktivu, a što pasivu, da se bilanca sastavlja na točno određeni dan i zašto bilanca treba biti u ravnoteži.
Foto: Pexels
Svi znamo što je imovina. Imovina je sve ono što posjedujete. Imovina je kupljena kako bi mogli realizirati svoje poslovanje. Imovina generira novac.
Vaš cilj bi trebao biti da se ta imovina što više upotrebljava i da se što brže obrće. U računovodstvu se imovina dijeli na dvije osnovne kategorije: dugoročnu i kratkoročnu imovinu.
Kratkoročna imovina je ona imovina koja se može pretvoriti u novac u roku do jedne godine. Osim novca na računu uključuje potraživanja, zalihe i unaprijed plaćene troškove.
Zalihe obuhvaćaju sve zalihe koje su namijenjene za prodaju poput zaliha sirovina i materijala, gotovih proizvoda, poluproizvoda, a potraživanja uključuju iznose koje poduzeće potražuje od svojih kupaca, države (potraživanja za preplaćene poreze i doprinose, potraživanja za plaćene akontacije poreza) ili zaposlenika (potraživanje za pozajmice, za predujmove za službena putovanja i slično).
Novac u blagajni i novac na bankarskom računu te novčani ekvivalenti također spadaju u kratkoročnu imovinu.
Dugotrajna imovina se dijeli na nematerijalnu, materijalnu i dugoročnu financijsku imovinu. Dugotrajna imovina je imovina koja nije namijenjena prodaji već je nabavljena sa svrhom stvaranja novih vrijednosti za prodaju.
Nematerijalna imovina je imovina koja nema fizički oblik, a tu spadaju koncesije, licence, patenti, goodwill. Materijalna imovina je imovina koja ima svoj fizički oblik poput strojeva, zgrada, alata, transportnih sredstava, stada, zemljišta i slično.
Dugoročna financijska imovina obuhvaća imovinu poput vrijednosnih papira, ulaganja u dionice i udjele, dane zajmove i depozite.
Kapital i obveze spadaju u pasivnu stranu bilance. Oni nam pokazuju naš dug prema drugima. Postoje dvije kategorije duga prema drugima – kapital i obveze.
Kapital je u bilanci strukturiran kao temeljni (vlasnički) kapital, kapitalne rezerve i rezerve iz dobiti.
Kada dugujete drugima onda imate obvezu prema osobi ili kompaniji. Obveze dijelimo na dugoročne i kratkoročne. Primjeri kratkoročnih obveza su obveze prema dobavljačima, prema zaposlenima (obveze za službena putovanja, obveze za plaće i slično) i prema državi (obveze za prireze, poreze, doprinose, poreze na dobit i sl.). Dugoročne obveze su sve one koje imaju rok dospijeća duži od jedne godine kao što su dugoročni krediti, zajmovi…
Primjerice, tekuća dospijeća dugoročnih obveza (rate dugoročnih kredita) prikazuju se u bilanci pod kratkoročnim obvezama. U tom slučaju imate kompletnu sliku svih obveza koji će dospjeti unutar jedne godine.
Pravi knjigovođa će prilikom sastavljanja bilance na kraju godine o tome voditi računa. Ako je to tako prikazao onda je stvarno pravi knjigovođa.
Prvo što morate primijetiti u bilanci je ravnoteža. Ravnoteža između aktive – imovine s jedne strane i pasive – obveza i kapitala. Bilanca mora biti jednaka s obje strane, odnosno lijeva strana mora biti jednaka desnoj. Bilančna ravnoteža je osnova računovodstva.
Zašto bilanca uvijek mora biti u ravnoteži? Bilanca je uvijek strukturirana na način da je ukupna imovina jednaka zbroju kapitala i obveza. Otac takvog načina evidentiranja je Benedikt Kotruljević i njegovo djelo iz 1458 godine.
Temelje koje je postavio koriste se i danas i to u cijelom svijetu. Svaka transakcija bilježi se po načelu dvojnog knjigovodstva. Primjerice, jednom kao imovina (duguje, aktiva, lijeva strana), a istovremeno se evidentira i izvor poput obveza ili kapitala (potražuje, pasiva, desna strana).
Imovina se financira iz internih i eksternih izvora. Interni izvori su vlasnički kapital i dobit, a eksterni izvori su bankarski krediti, dobavljači i drugo. Ukupna imovina mora biti jednaka iznosu kapitala vlasnika koji je uložen i svih zajmova odnosno pozajmica.
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
AKTIVA = PASIVA
Korisnici bilance mogu na osnovu informacija iz bilance procijeniti financijski položaj i zdravlje poslovnog subjekta. Ako analiziramo bilancu nekoliko uzastopnih razdoblja možemo uvidjeti trendove, rizike poput likvidnosti, financijskog, kreditnog i poslovnog rizika.
U kombinaciji sa ostalim financijskim izvještajima i financijskim izvještajima konkurencije imate snažan alat uz pomoću kojega možete uvidjeti potencijalne probleme ili područja za poboljšanja. Isto tako možete predvidjeti iznos, vrijeme i volatilnost budućih zarada.
Ne zaboravite da će vaš potencijalni investitor ili bankar učiniti to isto s vašom bilancom.
Foto: Pexels
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
