Proizvodi ljudskog uma, kao što su izumi, razni literarni radovi, audiovizualna djela, djela arhitekture, računalni programi, znakovi pod kojima vodite svoje poslovanje, dizajn raznih proizvoda (i lista ide dalje), predstavljaju neopipljiva dobra, čija je vrijednost u umnožavanju, prikazivanju drugim ljudima i uporabi istih.

Kako bi ih njihovi nositelji imali motiv prikazati i dati na uporabu i drugo korištenje i kako bi to za njihovog nositelja imalo ekonomskog smisla, pravni sustav je ta nematerijalna dobra zaštitio kao intelektualno vlasništvo i definirao na koji način se to vlasništvo stječe, koliko traje i kako se štiti od neovlaštenog korištenja. Tako se štiti i gospodarski napredak.

Naime, bez zaštite inovacija i kreativnog rada, tržišna efikasnost i gospodarski napredak ne bi bili mogući. Možete li uopće zamisliti svijet bez inovacija i kreativnog rada?

Foto: Pexels

Intelektualno vlasništvo je pravo

Ono je, dakle, nematerijalno dobro koje u pravnom prometu predstavlja imovinu. To znači da intelektualno vlasništvo možete prodati, zamijeniti, založiti, naslijediti, kao i vlasništvo na nekoj drugoj stvari.

Intelektualno vlasništvo je odvojeno od vlasništva na fizičkoj stvari. To znači da predmet na kojem postoji intelektualno vlasništvo može imati različitog vlasnika od nositelja intelektualnog vlasništva. Primjer za to je recimo knjiga koju ste nedavno kupili. Vi ste vlasnik knjige koju ste kupili, ali to ne znači da sadržaj knjige možete umnožavati, knjigu uskenirati i objaviti na svojim društvenim mrežama i sl. Ta prava pripadaju samo autoru.

Koje vrste intelektualnog vlasništva poznajemo?

Najčešća podjela prava intelektualnog vlasništva je na autorsko pravo i srodna prava i prava industrijskog vlasništva, a to su patent, žig, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti i topografija poluvodičkih proizvoda.

Autorsko pravo

Autorsko pravo je isključivo pravo autora raspolagati njihovim autorskim djelima, a srodna prava su ona koja su vezana uz autorska. Važna razlika u odnosu na prava industrijskog vlasništva je u tome što se autorsko djelo štiti samim nastankom. Dakle, ako ste napisali knjigu, ne morate još to svoje djelo na neki način registrirati da biste mogli tvrditi da ste autor.

Industrijsko vlasništvo

Industrijsko vlasništvo, s druge strane, morate registrirati da bi proizvodilo pravne učinke. Time zapravo štitite svoj brend, investiciju u istraživanje, marketing i svoj položaj na tržištu.

Ono što prava intelektualnog vlasništva ne štite su ideje. Štiti se, naime, samo realizacija tih ideja. Ideju je, istina, moguće zaštititi kao poslovnu tajnu, pod određenim uvjetima.

Važno je napomenuti da se na nekom predmetu može ispreplesti više vrsta intelektualnog vlasništva. Tako je moguće, recimo, da film uživa zaštitu kao autorsko pravo, naslov filma može se zaštiti kao žig, neka nova vrsta tehnologije kojom je sniman može predstavljati patent, neka nova stolica na kojoj sjedi redatelj može predstavljati industrijski dizajn..

U svakoj od varijanti važno je zaštititi svoja prava, bilo registracijom, adekvatnim ugovorom ili trećim pravnim radnjama, jer prava intelektualnog vlasništva su dugotrajna, a i doseg im, s obzirom na izlaganje javnosti, može biti jako širok pa stoga i šteta koja može nastati nositeljima intelektualnog vlasništva može biti značajna.

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Facebook
WhatsApp
LinkedIn
Twitter
Pinterest
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Košarica

zatvori