Ne govorimo o pečatu, već o dijelu prava intelektualnog vlasništva koji omogućuje zaštitu razlikovnih oznaka robe ili usluga i učinkovit je alat u brandiranju poduzetnika.

Žig je kod nas, prije svega, uređen Zakonom o žigu.

Pojmovi brenda i žiga se često poistovjećuju.

Mogu se brendiratiproizvodi ili usluge. Ono je važno jer omogućuje da kupci razlikuju naše proizvode ili usluge od proizvoda ili usluga konkurenata i omogućuje da se za proizvod ili uslugu naplati određeni cjenovni razred koji je poduzetnik odredio.

Brend je sve ono što pomisliš kad kažem Coca-Cola, razlog zašto tvoj partner s ponosom pozdravlja susjeda nakon što je parkirao Audi u dvorištu, razlog zašto kupuješ upravo određenu čokoladu (iako je skuplja od neke druge), zašto žene uzdišu za štiklama crvenih potplata…

Svi znate brendove jer smo svakodnevno okruženi njima.

Brend omogućuje da kupac točno zna što će dobiti ako kupi određeni proizvod, upravo zato je i spreman platiti višu cijenu od cijene zamjenskog proizvoda.

Žig (ili registrirani zaštitni znak, oznake ®, na engleskom registered trademark) omogućuje da se pravno zaštite obilježja po kojima se brend razlikuje od drugih na tržištu: ime (Coca-Cola, Audi, Christian Louboutin), logotip (krugovi Audia, kockice BMW-a, odgrižena jabuka Apple), amblem, etiketa i druga razlikovna obilježja.

Žig omogućuje da pravno spriječite sve druge da koriste razlikovna obilježja vašeg brenda (ime, logo itd.), da tako kod kupaca stvore zabunu da se radi o vašem proizvodu ili usluzi i da drugi imaju koristi od brenda kojeg ste vi izgradili.

Da bi pružao zaštitu, žig se mora registrirati.

Mora biti razlikovan i ne sličan ranije registriranom žigu. Tako proizvođač jabuka ne može registrirati ime koje je generičko za određenu vrstu proizvoda – Apple niti proizvođač torbi pojam torba.

Da bi ime, logo ili druga obilježja koja se mogu štititi, bili zaštićeni žigom, potrebno ga je registrirati pred nadležnim tijelom.

Za zaštitu žiga, vrijedi teritorijalno načelo. Možete ga registrirati za područje RH (podnošenjem prijave Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo), za područje neke konkretne države (podnošenjem prijave nadležnom tijelu te države), za područje EU (podnošenjem prijave Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo) ili međunarodno (podnošenjem jedne međunarodne prijave putem Madridskog sustava za međunarodnu registraciju žigova nacionalnom ili regionalnom uredu).

Žig je pravo ograničenog vremenskog trajanja (10 godina), što znači da će isteći ako se prije isteka ne produži.

Žig može i ne mora nositi ime poduzetnika (pravne osobe) koji proizvodi proizvode ili pruža usluge.

Kod Coca-Cole, naziv poduzetnika koji nam prodaje boce crnog gaziranog napitka je Coca-Cola Hrvatska d.o.o. (sudski registar). S druge strane, poduzetnik Apple inc. je nositelj žiga iPhone.

Za kraj, pogledajte primjere žiga Coca Cola i iPhonea kako su registrirani u Hrvatskoj (Državni zavod za intelektualno vlasništvo).

Foto: Pexels

Stavovi kolumnistica nisu stavovi uredništva portala Žene i novac.
Novosti
Pretplatite se besplatno i primajte naše nove članke i popuste u inbox!

Share on facebook
Facebook
Share on whatsapp
WhatsApp
Share on linkedin
LinkedIn
Share on twitter
Twitter
Share on pinterest
Pinterest
Share on email
Email

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

zatvori
Krenite tipkati da biste vidjeli postove koje tražite.

Želiš li 12-tjedni financijski izazov kako bi naučila bolje upravljati svojim financijama?

Prijavi se na naš newsletter i šaljemo ti ga na e-mail!


Košarica

zatvori