Univerzalni osnovni dohodak: Koje su prednosti i koristi za zajednicu?
U nastavku smo prenijeli aktualni članak s Forbesa (piše: Victoria Collins), a Damira Mujića, hrvatskog poduzetnika, investitora te osnivača Avalona, pitali smo detaljnije o univerzalnom osobnom dohotku. Više o temi pročitajte u nastavku, a nakon toga i stručno mišljenje.
Pandemija COVID-19 otvara mogućnost za tzv. univerzalni osnovni dohodak (UBI), sustav u kojem svi dobivaju standardni iznos novca. Već nekoliko godina postoji snažan pokret prema njemu, a neki od poznatijih ljudi koji ga podržavaju su: Elon Musk, izvršni direktor Tesla i SpaceX-a te Pierre Omidyar, osnivač eBay-a. U SAD-u je čak pokrenuta stuija o ovom tipu dohotka.
Kako pandemija COVID-19 pogađa ekonomije širom svijeta, pokret UBI-a dobija sve više i više na važnosti. Sada je više od 500 političara zatražilo univerzalni osnovni dohodak u borbi protiv ovog novog virusa koji destabilizira gospodarstva širom svijeta. Oporba u Velikoj Britaniji čak ga je predložila pri raspravljanju o mjerama za potporu obiteljima tijekom ove javno-zdravstvene krize koja jako utječe na ekonomiju.
Univerzalni osnovni dohodak je prihod koji treba pokriti osnovne troškove i treba ga dati (univerzalno) svima-odraslima. Raspodjela dohotka je bezuvjetna. UBI nije nova ideja. Za njega se interesira mreža akademika i aktivista, a pokret je osnovan još 1986. godine te se na njemu radi već godinama.
Ideja seže još u 1516. godinu pa navodno i do Perikla i Efialtesa iz 461. godine pr. Kr.
Finska je 2015. godine isplanirala UBI, ali korisnici su smanjeni na 2 000 nasumičnih ljudi, većinom nezaposlenih. Oni bi i nakon pronalaska posla još dvije godine primali tih 560 eura mjesečno. No akademici su se složili kako to nije pravi univerzalni dohodak budući da nije bio upravo to-univerzalan za ZAJEDNICU.
UBI se dijeli na čitavu zajednicu te time smanjujući nejednakost i pružajući oblik financijske sigurnosti koji donosi veće mogućnosti i posljedično pozitivan angažman zajednice.
Oni koji su bliži istinskoj univerzalnosti pokazali su da sudionici štede više, pametnije ulažu, zdraviji su i osnaženiji. Većina pojedinaca nastavlja s radom kao i prije.
Primjer najranijeg ovakvog tipa dohotka je tzv. Mincome (Manitoba, Kanada) između 1975. i 1977. godine. On se pokazao kao dobar i zajednica je time dobila mnogo benefita.
Ljudi su imali manje hospitalizacija, ozljeda i nezgoda, a bilo je vjerojatnije da će mladi ostati u školi. Ljudi koji su radili na puno radno vrijeme nisu osjetili veliku promjenu, ali zato majke i studenti jesu. Smanjilo se vrijeme na plaćenim poslovima te time smanjujući vrijeme koje su mogli provesti u obitelji/s djecom, odnosno na fakultetu.
U vrijeme globalne krize, UBI bi potencijalno mogao donijeti veću financijsku sigurnost milijunima ljudi kojima je potrebna. Da su vlade u svijetu hrabre i spremne za ovo, svi bismo profitirali i dugoročno osjetili mnoge benefite.
Mnogi ljudi iz tzv. tech (tehnološkog) svijeta uglavnom su podržavali UBI. Pilot projekt proveden je u Oaklandu (Kalifornija). Ideja je bila dati univerzalni osnovni dohodak nasumičnim 100 sudionika u siromašnim dijelovima. Ipak, shvatili su kako to zajednici neće biti od koristi. Nakon toga su pokrenuli dva projekta u čitavoj zajednici na 3 000 ljudi (isplatili bi im UBI). Projekt je na kraju odgođen do 2019. godine zbog određenih institucija.
Autor knjige Basic Income: And How We Can Make It Happen, Guy Standing, piše o eksperimentu UBI-a te pojašnjava o čemu se radi. On govori kako manji iznos dohotka može biti puno praktičniji te ga se treba smatrati realnijim od većeg novčanog iznosa.
Autor navodi kako je najveći problem u nedostatku političke volje za provedbu ove studije. Rezultati se tek očekuju.
Provedba univerzalnog osnovnog dohotka zahtijeva politički konsenzus i mnogo dobre volje te hrabrost. U ovo vrijeme međunarodne krize, parlamenti i vlade trebali bi početi razmišljati o ovom dohotku te kako će benefiti proizlaziti prvenstveno is zajednice koja prima UBI.
Dok ova kriza traje, nadamo se kako će univerzalni osnovni dohodak dobiti na važnosti. Vrijeme je da vlade razmotre SVE moguće strategije od kojih će neke rezultirati dugoročnim koristima nakon krize.
Damir: Univerzalni temeljni dohodak je sasvim sigurno put ka pravednom visokorazvijenom društvu budućnosti. To je društvo koje nije utemeljeno na dugu, pohlepi i sebičnosti već društvu koje potiče potpunu slobodu, transparetnost, odgovornost i koje je dizajnirano da stimulira ostvarivanje najviših potencijala svakog pojedinca.
Ovakvi momenti, poput globalne pandemije i sloma gospodarstva koje nam slijedi, su uvijek u prošlosti bili momenti velikih promjena, katalizatori koji su lansirali čovječanstvo u novi veliki val društvenog razvoja i inovacija. Hoćemo li i ovaj trenutak iskoristiti za takvo nešto?
Danas u Hrvatskoj svjedočimo borbi poduzetnika za preživljavanje i treba im dati svu podršku, ali probajmo malo promijeniti perspektivu i dići glavu iz mulja u kojem se utapamo. Kakav je to sustav u kojem živimo i je li vrijeme da ga krenemo radikalno mijenjati? Možemo li promijeniti cijelu paradigmu naše stvarnosti?
Hoćemo li biti hrabri pa započeti javnu raspravu o stavljanju cijele države na blockchain sustav, sustav koji donosi potpunu transparentnost javnih ali i privatnih financija i svih ostalih transakcija jer samo takva vrsta transparentnosti može jamčiti istinu, pravednost i odgovornost kakva nam je potrebna za visoko-razvijeno društvo budućnosti utemeljeno na pravim vrijednostima?
Hrvatska, naravno, danas nije spremna za nešto poput UBI-a, ali je možda spremna preispitati se idemo li u dobrom smjeru, možda je spremna razmisliti je li vrijeme za potpunu istinu, odgovornost i transparentnost. Jasno je da takva ideja zasigurno ne odgovara većini trenutno umreženoj u razne političke strukture, ali ničija nije trajala vječno. Vrijeme je za okretanje stranice.
Da, zvuči utopistički, ali nemojmo podcijenjivati neizvjesnost koju nam budućnost nosi. Prije samo mjesec dana bilo je potpuno nepojmljivo zamisliti da će cijeli svijet doslovno stati i biti zauvijek promijenjen, i to radi jednog sićušnog virusa od par kilobajta DNA informacija. Nezamislivo, zar ne?
Foto: burst.shopify.com
Stavovi kolumnista/ica nisu stavovi uredništva portala Mojnovac.hr
2023. © Mojnovac.hr. Sva prava pridržana.
Izrada web stranice: Artelekt Media d.o.o.
